Profil korisnika

Treba li nam doista edukacija iz osiguranja ?

REDAKCIJA - 29.9.2009.

Ni redom vrhunska imena osigurateljne struke kakva su: doc. dr. Željko Šain, prof.dr. Marijan Ćurković, prof.dr. Veljko Trivun, Neven Tišma, Zlatan Filipović, mr.sc. Ostoja Todorović, mr.sc. Jasmina Selimović, dr.sc. Emira Kozarević, mr.sc. Kristina Mićin, doc.dr. Safet Kozarević i dr.sc. Nenad Brkić nisu bila dovoljno zvučna da privuku dovoljan broj polaznika već najavljenog seminara za pripravnike i početnike u osiguranju i reosiguranju, a kojeg su pokušali organizirati Ekonomski fakultet u Sarajevu i Institut za osiguranje iz Zagreba.

Seminar je bio najavljen za 5. listopada 2009. godine i trebao se održati kao dio cjeloživotnog stručnog usavršavanja na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Kako se da isčitati sa stranica Instituta za osiguranje kotizacija od 1.570,00 KM (bez PDV-a) za seminar koji uključuje organizaciju 60 sati nastave, skripte za polaganje završnog ispita s predloženom literaturom, organizaciju završnog ispita, osvježenje u stankama i ručak tijekom svih dana predavanja prevelika za je osiguratelje.

Radi li se ovdje doista "gospodarskoj situaciji u kojoj osiguravajuća društva pomno razmišljaju o svakom, čak i najmanjem izdatku, pa su tako i edukacije dospjele na popis onih vitalnih stvari koje možda jesu nužne za prosperitet, ali ne i za golo preživljavanje" ili se radi o nečem sasvim drugom? pitenje je koje se nameće samo po sebi, a mi bi željeli u vidu komentara čuti i Vaše mišljenje.

Bilo kako bilo edukacija je barem što se ovog termina tiče stavljena u stanje hibernacije, a novi seminar Osiguranje i reosiguranje najavljen je za proljeće.


NatragTisakDiskutirajte o temi na forumu

Komentari

  1. kniewalld

    4.10.2009.
    kniewalld, 4.10.2009 (copy sa " započeo temeljni seminar o osiguranju"...)
    Gospodin Milijević načeo je temu preferencije između aktuelnih nosioca temeljne edukacije iz osiguranja.
    Znakovito, HUO je u stvari preoteo primat Institutu za osiguranje (IO) i tome nije ništa čudno, (konkurentnost programa edukacije je dobrodošao) da nema oporog okusa "prostituiranja" nosioca programa (predavača) u oba programa.

    I umjesto da njegujemo načelo "indivisibiliter ac inseparabiliter" imamo "trgovanje" znanjem na što sam pokušao ukazati u svom inicijalnom komentaru (ostalo vidi pod #započeo "temeljni seminar...."#
  2. TECTUS

    4.10.2009.
    Kako u zadnje vrijeme rjeđe dolazim na ovu stranicu, zahvaljujući suradnicima dobio sam informaciju o diskusiji na temu obrazovanja u osiguranju. Kako je to moja omiljena tema, i kako sam još 2001 godine osnovao virtualni, a 2005 godine i stvarni Institut za osiguranje, kojem je osnovna namjena bila edukacija kadrova u osiguranju, zahvalan sam kolegama koji se javljaju na ovaj forum i čestitam Ivanu Matiću na spremnosti da se "otvori" članovima. Institut sam osnovao upravo iz razloga koje vi ovdje spominjete, a to je da u hrvatskom osiguranju radi veliki broj ljudi koji o osiguranju ne znaju niti osnovne stvari. A razlog tome je što uprave društava ne stimuliraju ljude da uče osiguranje, već ih uče kako na što brži načini što više love zaraditi. Ne znam koliko javnost to zna, ali prije nego nam je HUO preuzeo temeljni tečaj, Institut je sa skoro istim predavačima iškolovao i promovirao skoro 100 mladih ljudi željnih znanja, popis kojih možete pogledati na našoj web stranici, kao i pročitati njihove komentare. Doveli smo u Hrvatsku i Londonski Institut za osiguranje, ali se stvar ponavlja kao i kod kolegice MAJAM - unatoč interesu zaposlenih u osiguranju, njihova društva im nisu htjela platiti edukaciju koja im osigurava europsku diplomu. No, mi smo uporni, žeđ za znanjem postoji, pa se nadamo da će naše inicijative kad tad pasti na plodno tlo.
    Nikola Milijević, Institut za osiguranje, ravnatelj
  3. stella

    1.10.2009.
    Redovito pratim portal i komentare uz članke. A ova tema jeli potrebna edukacija iz osiguranja je ćesta tema razgovora mojih kolega i mene jer se bavimo poslovima osiguranja. I kniewalld je u svom opširnom komentaru zaista sve rekao. Stavio je točku upravo tamo gdje najčešće i dolazi do problema - da se znanjem ne smije kockati. Ja ću tu nadodati da su ljudska pohlepa i zavist - ljubomora, najčešći razlozi stvaranja razdora. A ako se ne znaju prepoznati kvalitetne i stručne osobe koje su temelj svakog osiguravajućeg društva to se nakon kratkog vremena pokaže upravo tako kako se i pokazalo u osiguranju Triglav. I opet se postavlja vječno pitanje :Tko je za to kriv, znanje ili neznanje? I kolika mu je cijena?
  4. pinokio

    30.9.2009.
    Komentator kniewald iznosi primjer kolege kojeg osobno sam imao prilike upoznati radeći zajedno u Allianzu.
    Radi se o osobi rijetkog moralnog i stručnog integriteta. Koliko znam upravo kod prelaska u triglav osiguranje, Allianz mu je uskratio sporazumni raskid ugovora o radu i podigao tužbu protiv njega i to iz razloga što je navodno Allianz (svojim odlaskom) izložio trošku angažiranja vanjskog suradnika za rješavanje predmeta iz pomorskoga osiguranja. U ovom slučaju radi se o osobi širokog znanja i iskustva kojega je nesebično dijelio sa kolegama.

    U svome 30 godišnjem iskustvu u osiguranju na poslovima procjene i likvidacije šteta stekao je znanja i vještina rješavati šteta iz domene motornih vozila (sudski vještak) , pomorskoga kaska i carga ( štete na robi u transportu), štete imovine ( stojolom, krađa, odgovornost proizvođača, (građenja,lovačkih društava, poplava) FLEXA osiguranja.))
    Nadalje rijetka je osoba koja je svladala u cijelosti likvidaciju (obračun) iz domene zdravstvenih osiguranja i nezgode osoba, odnosno neimovinskih šteta iz osnova odgovornosti AO ili opće odgovornosti. Kompletna i kompetentna osoba u obradi i rješavanje šteta u osiguravateljnom smislu. Takvu osobu degradirati na razinu zastupnika osiguranja može samo Uprava koja je bezobrazno zločesta ili je mentalno budalasta. Istina je izgledno u znanju i saznanju dotične osobe oko zloupotreba kćerinske tvrtke TRIGLAV NEKRETNINE i malverzacija oko te tvrtke iz kojih razloga je i došlo do smjene Uprave Zavarovalnice Triglav, predsjednika g.A.Kocića i člana g.B. Eržena i gubitka licence Uprave Triglav osiguranja sa g. Trogrlićem na čelu.
    Sigurno je tome i razloga što se onemogućava inauguracija novog predsjednika Matjaža Rakovca i njegovih člana uprave, pa time i ostavka novoga člana nadzornoga sveta g. M. Miklavčić 25.09.2009 na 13 seji Nadzornega sveta Zavarovalnice Triglav.
  5. runtek

    29.9.2009.
    Zanimljiva teza kolege kniewallda, potpuno iskrena i čini se osobno proživljena. Danas se događa to da se pojavljuju neki mladi nadobudni i bahati neodgojeni derani koji misle su popili sva svjetska znanja i da sve mogu. Vrlo vješto podiđu vlasnicima i upravama često zapravo sa metodama kako što više novaca staviti u svoje i njihove džepove što se izgleda i njima dopada pa im daju ovlasti i odgovornosti. Ali onda se pojavi potreba za dokapitalizacijom i sa lošim tehničkim rezultatima i slično.

    Kad pogledate popis imena koja su se trebala pojaviti na seminaru možete se zapitati dali je možda i to malo doprinjelo lošem odazivu. Neka od ovih imena ne znam ali recimo svi u HR (koji se bave osiguranjem) uglavnom znaju tko je Kristina Mićin i u koju je situaciju dovela Osiguranje Zagreb svojim umjećem računovodstva u osiguranju.
    Dr Ćurković (bez obzira na publicitet koji mu se daje na ovim stranicama) je u samom vrhu Koncerna Agram koji najviše krši pozitivne propise u primjeni bonus-malus sistema po AO, dali je možda i to trebala biti tema neodržanog seminara.

    A vjerujte ljudima je dosta svih tih magova koji skupo prodaju pamet često puta nimalo veću od one koju već imate, naročito u ovim recesijskim vremenima.
  6. alenka

    29.9.2009.
    Pratim redovito Vaš portal, a posebno nesumnjivo kvalitetne i stručne komentare gospodina kniewalld-a i slažem se sa njim da znanje nema cjenu. Nisu rijetke ni situacije slične onoj koju kolega kniewalld navodi kao primjer ali u ovom slučaju se sigurno ne radi o tome, a ni 1570 KM ne bi trebala biti nekakva visoka cijena ovako kvalitetno zamišljenog seminara. Problem je očigledno potpuno druge naravi, a pri čemu je presudno tko i gdje organizira seminar, te na koje tržište se cilja.
  7. kniewalld

    29.9.2009.
    Na pitanje treba li raji znanja, stari sarajlija rekao bi JOK. Znanje samo smeta, ono unosi nemir ;
    siromašnom da više i bolje vidi kako ga čine bjednim, i kako njime manipuliraju nesposobnjaci,
    moćnicima i neznalicama ,smjeta jer smanjuje nmogućnosti kontrolirati i manipulirati rajom.. to je vrijednosni zor današnje zbilje.

    Osiguranje je djelatnost kao ni jedna druga , koje traži permanentno obrazovanje i stjecanje novih znanja, ovladavanje i apliciranje suvremenih tehnologija u poslovne procese i razumjevanje tržišnih promjena u novih promišljanja, upravljačkim umjećima i specijalističko stručnim vještinama.
    To traži predanost, profesionalo poštenje, strpljenje i metodičnost ukratko sve i puno toga što je danas imperativ uspjeha, BRZO, KRATKO, MNOGO,MOĆNO-PODLO prema konkurentima, PORADI VLASTITE UGROZE....

    Nasljedno je i drugo pitanje vezano uz transfer znanja:
    U sveopćoj komercijalizaciji pa tako i znanja i iskustva, je li oportuno prenositi znanja između djelatnika unutar društva osiguranja. Svjedoci smo kako ljudi(pojedinci) nisu spremni podjeliti znanje jer time sebe izlažu međuosobnoj kompetitivnosti,
    izloženosti bezkriterijske selekcije i napredovanja po sposobnosti unutar društva. Tko je gubitnik, tvrtka u cjelini i pošteni (naivni) pojedinac.

    Primjer iz prakse: U stvaranju sektora šteta (u funkcionalnom i organizacionom smislu)u Triglav osiguranju HR , čovjek je dao cjeloga sebe (znanje i iskustvo) da bi oni koje je učio i formirao, kad su mislili da su nešto naučili, degradirali i omalovažili na razinu zastupnika osiguranja ( ovo ne znači da treba nipodeštavati zvanje zastupnika).
    Da bi se cjenila uloga edukacije kroz interne permanentne seminare za sektor šteta ( dakle prenosom znanja i operativnih vještina) sektor šteta je u periodu od 4 godine doprino porastu profitabilnosti društva kroz smanjenje bruto izdataka za štete, smanjenje troškova obrade šteta , optimalizaciji osiguravateljno tehničkih pričuva, realizaciji regresa.... u svemu ostvarivao se porast (pozitivan) tehničkog rezultata iz osnovnog osigurateljnog poslovanja (uz minimalan porast bruto zarađene premije)
    U posljednje dvije godine Triglav osiguranje posluje sa gubicima ( potrebama dokapitalizacije 14 miliona 2007 i 68 miliona 2008)

    Znanje ima svoju cijenu! ali koja je cijena znanja?
    ono ima svoje lice i naličje!!!,
    i zato se sa njim (znanjem) nije i ne-smije kockati kao na seoskom vašaru.
Profil korisnika
Komentari
Najčitanije
Anketa

Kako ocjenjujete razinu digitalizacije u svom radnom okruženju?

Osiguranje Forum

Posjeti forum

tlopar | 15.4.2024. 13:35:51
Izvid štete u slučaju kad okrivljenik prometne nesreće pobjegne
tkrajnov | 20.12.2023. 18:00:32
članak 43 ili 57. zakona o sigurnosti prometa na cestama
mkostincer | 13.10.2023. 22:43:45
Osiguranje od potresa
Dakio | 28.10.2022. 11:36:58
Koliko košta premija UNIQA dopunskog osiguranja?