Treba li nam doista služba tarife?

Marko Bekafigo - 2.2.2010.

Kontrola ulaznih dokumenata uobičajen je radni postupak u okviru bilo koje djelatnosti, a posebno u organizacijama čije je osnovno djelovanje bazirano na sklapanje takvih dokumenata kakvo je osiguranje. Koliko je takva kontrola važna za osiguravajuće društvo najbolje ilustrira činjenica da se takva kontrola u pravilu odvija u više koraka pri čemu se jedan od njih naziva i tarifiranje.

Tarifiranje je u biti kontrola primjene elemenata tarife konkretnog osigurateljnog proizvoda u izračunu premije za pojedinu policu osiguranja. Postoji međutim i niz drugih kontrolnih koraka koje je potrebno provesti u trenutku pristizanja osigurateljnih dokumenata sa terena u centralu društva. Neki od njih su i: kontrola sredstava plaćanja, kontrola podataka o osiguraniku, kontrola dokumenata stroge evidencije …

U vrijeme dok je informacijska tehnologija bila na nižem stupnju razvoja i dok se veliki broj dokumenata radio ručno ovakve kontrole bile su nužnost te su kao posljedica tako složenih kontrolnih postupaka u osiguravajućim društvima nastale uobičajne službe poput: Služba tarife, Služba stroge evidencije, Kontrola blagajne …

Moderno vrijeme, a posebno moderne informacijske tehnologije donijeli su mnoge promjene u organizaciju i način rada osiguravajućih društava. Svjedoci smo da malo tko više police ili ponude osiguranja radi ručno, na računalno izdane dokumente automatski se primjenjuje odgovarajuća tarifa i sve dodatne kontrole te se sve potrebne kontrole automatski obavljaju i za zaprimljena sredstva plaćanja, on-line plaćanja karticom i sl.

Znajući da sve te postupke potpuno automatski možemo ponoviti i u trenutku pristizanja dokumenata u centralu društva postavlja se pitanje što onda radi „služba tarife“ i slične kontrolne službe?

Činjenica je da manualni posao na kontroli ulaznih dokumenata koji je nekad za samo jedan dokument mogao potrajati i sat vremena smanjio na samo par sekundi ili u najgorem slučaju na par minuta morao bi biti dovoljan razlog za temeljitu reorganizaciju pojedinih poslovnih procesa osiguravajućeg društva, a posebno na službu kontrole.

Mnoga novoosnovana osiguravajuća društva upravo iz takvih razloga nisu ni osnovala do nedavno neophodne službe kontrole: tarife, stroge evidencije, kontrole sredstava plaćanja, kontrole partnera i sl. već su naprosto osnovale službu „ulazne kontrole“ koja obavlja sve to, a u mnogim slučajevima i mnogo više.

Upravo zahvaljujući modernim informacijskim sustavima i tehnologijama tako integrirana služba pokazala se neusporedivo racionalnijom i učinkovitijom, a kolanje dokumenata svedeno je na minimum.

 

Slika prikazuje ulazni ekran informatiziranug postupka ulazne kontrole dokumenata kroz sustav WinCubis osiguranja auto odgovornosti u koju su pored kontrole tarife integrirani: provjera primjenjenog bonusa kroz servis HUO, provjera sredstava plaćanja, provjera štetnika, provjera dugovanja i potraživanja i automatsko zatvaranje, razduženje dokumenata stroge evidencije, automatsko premijsko knjigovodstvo i mnoštvo drugih kontrolnih funkcija za koje su nekada trebali sati, a sad je sve to moguće obaviti u trenu


NatragTisakDiskutirajte o temi na forumu

Komentari

  1. Valentina

    3.2.2010.
    Moguće u bližoj budućnosti, kada zastupnici budu dovoljno stručni da se posluže složenim informatičkim sustavima potrebnim za potpunu automatizaciju procesa. Djelatnici jednog od osiguravajućih društava najbolje znaju koliko frustracije je donijelo uvođenje nedorađenog i neistestiranog sustava vlastite izrade, koje je imalo visoke ciljeve implementirane na ne tako visokoj razini bez dovoljno brze i stabilne veze. Prelamalo se preko djelatnika i preko osiguranika koji su čekali u redu, dok je netko s 2 prsta tražio slova po tastaturi a veza pucala svako malo. Tko je imao tu nesreću da se dobro služi i brzo tipka, natipkao je cijelu policu u sustav (na slijepo), otišao do automata za kavu, a ako je imao sreće natipkano se prikazalo na ekranu kad se vratio do računala. I tako za xy polica na dan.
    Inteligentan tarifer će pak prepoznati i neke rizike "između" redaka, dok će sustavu 2+2 biti vrlo jasnih 4.
  2. shorty

    3.2.2010.
    Mislim da je ovdje riječ o samopromociji dotičnog koji je pisao članak! I niti jedan posao ne može proći bez ljudske ruke! Osim ako ne mislimo stvarati robote koji će sve raditi,ali tad nas onda više ni ne treba!
  3. croata

    3.2.2010.
    Ovo zvuči dobro, tehnički je očigledno moguće, a vjerovatno je moguće i za druge proizvode, a ne samo za AO. Na kraju tarife su tarife bez obzira na proizvod, a sve druge kontrole su u pravilu identične. Ovdje su problem ustaljene navike i svaćanja, a možda još veći je što, posebno u državnim osiguranjima, vojska dobro uhljebljenih i podobnih. Mnogi od njih upravo na dobro uhodanom manualnom radu za kojega je doista potrebno veliko znanje izgrađuju vlastite karijere, a u pravilu su i ljudi od povjerenja uprave, ali i dežurne "sveznalice".
  4. DAJA

    3.2.2010.
    Pa sve definitivno vodi ka potpunoj automatizaciji poslova oko osiguranja od prodaje, ugovaranja, do policiranja distribucije polica (koja je BTW nepotreban relikt). Uz povezivanje s potrebnim drugim podsustavima svi podaci su ionak i ovak dostupni, valja priznati noi da samo ugovaranje-procjena potreba klijenta nije neka mudrost kao niti obračun premije, uz opet povezivanje s drugim sustavima dostava svih podataka za procjenu štete je moguća pa gotovo da se i cijena naknade (osiguranine odštete) može sasvim precizno odrediti. Jedino mi je muka, zlo što bi i obako nešto MANAGERI kakvi god da jesu (a znamo tko su i što su pa da ne duljim) sebe opet proglasili neophodnim i od boga. Vlasnici su uglavnom staromodnog kova, uz "moje" vole i "moraš" "trebaš ovako" i novčiće naravno.
  5. vanjatanja

    3.2.2010.
    sve ovo je lijepo kod obavezog osdiguranja i moguće. Ali, osiguranje nije samo autoodgovornost. Mnogo važnije vrste osiguranja su i mnogo komplikovanije za ugovaranje pa samim tim i za tarifiranje. A od poravilne primjene tarife zavisi nogo tog (prava i obaveze po zaključenom ugovoru)
  6. svukoman

    3.2.2010.
    Sve je tocno pod idealnim uvjetima, a kontrola rada agenata gdje se dogadjaju najcesce greske u komunikaciji s osiguranicima?!...
  7. JordanPivac

    2.2.2010.
    Zanimljivo pitanje...hmh...
Profil korisnika
Komentari / Najčitanije
  1. Dan hrvatskih financijskih institucija 12.10.2017. u Zagrebu
  2. Šteta od nepogoda 2,3 milijardi, država ima 20 mil. kuna
  3. HANFA: Mjesečno izvješće za kolovoz 2017.
  4. EIOPA objavila novi set statističkih podataka o europskom sektoru osiguranja
  5. Tehnologija-blagoslov i prokletstvo za glavne izvršne direktore
  6. Najveći kineski online osiguratelj kreće s 1,5 mlrd. dolara vrijednom ponudom dionica
  7. World Insurance Report 2017
  8. Novi član Nadzornog odbora Croatia osiguranja
  9. Obavijest o održavanju ispita u rujnu 2017.
  10. Porez na automobile zagađivače pogodio bi najsiromašnije vozače
  11. Osiguranje od automobilske odgovornosti – neosigurano vozilo – pravna osnova regresne tražbine Hrvatskog ureda za osiguranje (čl. 29. ZOOP)
  12. Studija - EY o transformaciji preuzimanja rizika
  13. Tolušić: Štete su milijardu kuna, a mi imamo 40-ak milijuna. Osigurajte se
  14. Tenkovi i puške su passe: Europa jača obranu od cyber napada
  15. Tamari Rendić novi mandat u Wiener osiguranju VIG
Anketa

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE BI TREBALO:



Povežite se s nama

Osiguranje Forum

Baggy | 6.4.2017. 11:12:15
kassko
Luka | 30.9.2016. 07:19:02
Podrška priijedlogu prometnog stručnjaka dr. Marušića,
mikimokacino | 5.9.2016. 18:06:44
Agram Osiguranje traži liječnički karton, a liječnica mi ga neda, što učiniti?
rider | 20.5.2016. 18:06:48
Usjevi - povrat 65% ili povrat do 65%?