U gotovo svim europskim zemljama problem mirovina pritišće nacionalna gospodarstva i političke sustave. Dosadašnji mirovinski sustavi moraju se promijeniti. To je opći zaključak kojega prihvaćaju gotovo svi stručnjaci za mirovinske sustave. Međutim, promjene nužno zadiru u dosadašnja prava umirovljenika . Namjere nekih vlada da produže radni staž potreban za odlazak u mirovinu s dosadašnjih 65 na 67, 68 i više godina u samom začetku izazivaju socijalne nemire, štrajkove, prosvjede…
No, nema "čudesnih načina" da se situacija poboljša. Žrtve su potrebne. Ravnotežu između različitih interesnih silnica treba tražiti u odnosu: razina sredstava, visina mirovina i prosječna dob za odlazak u mirovinu. Kriza je pokazala da ne postoji "automatska pilotaža". Njemačka (sustav bodova) i Švedska (sustav nacionalnog računa) morale su razdvojiti ove tri sastavnice kakve-takve ravnoteže, što je dovelo do – ne doduše drastičnog – smanjenja mirovina. Mudrost je pronaći način da se pomire financijska održivost i razina adekvatnosti mirovina. Konačni cilj je pak da se izbjegne situacija u kojoj bi dio umirovljenika bio utopljen u siromaštvo. Jedna od mogućih sastavnica toga rješenja jeste i što kasniji odlazak u mirovinu. No, da li je to pomicanje legalnog staža za mirovinu prihvatljivo sa socijalnog i demografskog stajališta? Bez obzira na mogući negativan odgovor – izgleda da puno izbora nema. Prema jednoj procjeni francuskog Nacionalnog vijeća za praćenje mirovina samo pomicanje mirovinskog staža s potrebnih 60 na 62 godine – značilo bi uštedu od 6,6 milijardi eura već u 2020. godini, što u odnosu na potrenih procjenjenih 48,8 milijardi nije malo. Oni koji traže takvo pomicanje polaze od toga da umirovljenici sada provode u mirovini relativno dugi niz godina, od kojih bi se zasigurno neke mogle iskoristiti za privređivanje.
Prema OCDE procjenama godine provedene u mirovine prema državama izgledaju ovako:
DRŽAVA
|
GODINE PROVEDENE U MIROVINI
|
|
Muškarci
Žene
|
SAD
|
17,6 3,5
|
OCDE-30
|
18,3 4,6
|
UJEDINJENO KRALJEVSTVO
|
18,8 3,8
|
EU-19
|
19,8 4,7
|
NJEMAĆKA
|
20,1 4,4
|
ŠPANJOLSKA
|
21,5 2,4
|
BELGIJA
|
22,4 4,9
|
FRANCUSKA
|
24,5 3,6
|