Reforma mirovinskih sustava – žurna i neophodna

REDAKCIJA - 5.5.2010.

U gotovo svim europskim zemljama problem mirovina pritišće nacionalna gospodarstva i političke sustave. Dosadašnji mirovinski sustavi moraju se promijeniti. To je opći zaključak kojega prihvaćaju gotovo svi stručnjaci za mirovinske sustave. Međutim, promjene nužno zadiru u dosadašnja prava umirovljenika . Namjere nekih vlada da produže radni staž potreban za odlazak u mirovinu s dosadašnjih 65 na 67, 68 i više godina u samom začetku izazivaju socijalne nemire, štrajkove, prosvjede… 

No, nema "čudesnih načina" da se situacija poboljša. Žrtve su potrebne. Ravnotežu između različitih interesnih silnica treba tražiti u odnosu: razina sredstava, visina mirovina i prosječna dob za odlazak u mirovinu. Kriza je pokazala da ne postoji "automatska pilotaža". Njemačka (sustav bodova) i Švedska (sustav nacionalnog računa) morale su razdvojiti ove tri sastavnice kakve-takve ravnoteže, što je dovelo do – ne doduše drastičnog – smanjenja mirovina. Mudrost je pronaći način da se pomire financijska održivost i razina adekvatnosti mirovina. Konačni cilj je pak da se izbjegne situacija u kojoj bi dio umirovljenika bio utopljen u siromaštvo. Jedna od mogućih sastavnica toga rješenja jeste i što kasniji odlazak u mirovinu. No, da li je to pomicanje legalnog staža za mirovinu prihvatljivo sa socijalnog i demografskog stajališta? Bez obzira na mogući negativan odgovor – izgleda da puno izbora nema. Prema jednoj procjeni francuskog Nacionalnog vijeća za praćenje mirovina samo pomicanje mirovinskog staža s potrebnih 60 na 62 godine – značilo bi uštedu od 6,6 milijardi eura već u 2020. godini, što u odnosu na potrenih procjenjenih 48,8 milijardi nije malo. Oni koji traže takvo pomicanje polaze od toga da umirovljenici sada provode u mirovini relativno dugi niz godina, od kojih bi se zasigurno neke mogle iskoristiti za privređivanje. 

Prema OCDE procjenama godine provedene u mirovine prema državama izgledaju ovako:

Komentari

Članak nema komentara.