Bespravnom graditelju hotela Croatia mora isplatiti 15 milijuna kuna

Novi list - 16.08.2010
Ovih dana kriminalisti iz PU primorsko-goranske ulaze u državnu tvrtku, Croatia osiguranje u Rijeci. Nastojat će dobiti odgovor i pronaći krivca za nevjerojatan propust zbog kojega su dužni kontroverznom ugostitelju i poduzetniku iz Stare Baške – Rudolfu Sindičiću – isplatiti 15 milijuna kuna! Sindičić je bio glavna vijest svih medija u prosincu 2006. godine, kada je u strašnoj eksploziji sravnjen sa zemljom njegov velebni hotel u slikovitoj uvali Stare Baške. Ubrzo je policija uhitila Sindičića, a mediji su se raspisali o bespravnom graditelju koji se tvrdoglavo inati s državom. I ovih dana smo dobili epilog iz kojega je razvidno da je bespravni graditelj Sindičić bio u pravu. Kako u odnosu na policiju i pravosuđe, tako i osiguravatelja.

Pod sumnjom zbog eksplozije

Podsjećamo, policija je najprije Sidičića sumnjičila da je sam izazvao eksploziju znajući da će mu objekt biti srušen jer je bespravno sagrađen. Već tada je Sindičić po savjetu svoga odvjetnika Ljube Kostiča odbio odgovarati na pitanja o eksploziji jer je službeno priveden u PP Krk zbog bespravne gradnje. Iz policije je pušten nakon nekoliko sati. Međutim, stručnjaci iz Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH »Ivan Vučetić« iz Zagreba utvrdili su da Sindičić nije imao nikakva udjela u eksploziji izazvanoj plinom u kotlovnici njegovog četveroetažnog objekta. Ipak policija je prijavila Državnom odvjetništvu Sindičića za kazneno djelo bespravne gradnje, a ODO iz Rijeke 1. srpnja 2008. godine podiže optužni prijedlog protiv Sindičića zbog kaznenog djela iz članka 252 a KZ-a. I onda tužitelji 17. svibnja ove godine odustaju od svog optužnog prijedloga, a sudac Općinskog suda iz Krka Marin Črnja donosi rješenje o obustavi kaznenog postupka. Zbog čega su tužitelji odustali od vlastitog akta? Da nije istinito, bilo bi za rubriku »vjerovali ili ne«. Odustali su zato što su shvatili da su Sindičića tužili za kazneno djelo koje je zakonodavac propisao 2005. godine, a Sindičić je svoju kuću definitivno izgradio 2003. godine. Dakako da nije mogao odgovarati za nešto što u vrijeme gradnje nije bilo kažnjivo.

Obeštećenje

Kako je Sindičić izborio nepravomoćnu presudu od Croatije vrijednu 15 milijuna kuna još je bizarnije nego kako je izbjegao kaznenu odgovornost. Dakle, odmah nakon eksplozije Sindičić se obratio svom osiguravatelju i zatražio na temelju sklopljene police osiguranja na imovinu da mu se isplati šteta. Policu je sklopio na ime tvrtke »Mariana« d.o.o. koju je osnovao zajedno s drugom suprugom Njemicom s kojom više ne dijeli bračnu postelju.

Zanimljiv je podatak da je kuća u vlasništvu Rudolfa Sindičića, a vlasništvo tvrtke koja je poslovala u njegovoj kući ravnomjerno je podijeljeno između bivših supružnika popola. Kako su iz Croatije odugovlačili s isplatom štete, Sindičić se obratio riječkom odvjetniku Domagoju Čajkovskom. I u minutu do dvanaest, jer je protekom tri godine od nastale štete – 4. prosinca 2009. godine istjecao zastarni rok za isplatu štete, Čajkovski u ime klijenta podnosi tužbu Trgovačkom sudu u Rijeci.

Bez odgovora na tužbu

Od Croatija osiguranja zatražena je svota od 9.317.758,00 kuna sa zateznim kamatama od 4. posinca 2006. godine. Sud uredno dostavlja tužbu riječkoj filijali Croatije 16. prosinca 2009. godine s upozorenjem da su dužni u roku od 15 dana dostaviti odgovor na tužbu. U suprotnom, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev. Međutim, u Croatiji se tužba zagubila! Upravo tako. Za tužbu se znalo, ali odgovora na nju u zakonskom roku nije bilo pa je sutkinja Trgovačkog suda Tamara Jugo donijela presudu zbog ogluhe. I dosudila tvrtki »Mariana« d.o.o. zatraženi iznos, a osiguravatelj je dužan platiti i parnični trošak od 92.480,70 kuna. S obzirom na visinu kamata od 17 posto, osiguravatelj je dužan platiti trenutačno 15 milijuna kuna, a kako vrijeme teče – kamata će biti sve veća.

Sindičić: Sve je po zakonu

U vezi s ovim slučajem potražili smo izjavu Rudolfa Sindičića. Jedva smo se probili do restorana »Mariana« na samom jugu Stare Baške. Uska cesta i bezbrojni automobili po vrelom kolovoškom danu umnogome su otežavali kretanje. Naš sugovornik Sindičić kazuje: – Sve je po zakonu. Još 1991. godine izbio je požar koji je također bio izazvan plinom. I to u ovoj staroj kući. U kuhinji. I isplaćena mi je šteta. Ja sam 1972. godine otišao u Njemačku gdje sam do 1975. radio kao kuhar, potom sam otvorio svoj restoran, a 1985. godine vratio sam se kući. Prva supruga, Njemica, ostavila me s tri sina u dobi od jedne, dvije i pet godina. Sam sam ih odgajao. Nažalost (rasplakao se naš sugovornik), 1995. godine u dobi od 17 godina u moru je nestao Mate Matijas. Prošle godine u prometnoj nesreći na Krku poginuo mi je i drugi sin Ivan u dobi od 29 godina. Sada radim zajedno sa sinom Mikom, njegovom curom i ostalim zaposlenicima u ovom restoranu i još izdajemo turistima 16 soba. Kuću koja je uništena u eksploziji počeo sam graditi 2000. godine. Uzeo sam kredit od 200.000 eura i ove godine napokon ću ga otplatiti. Kuća veličine 18 sa 17 metara, na četiri kata, sa 32 sobe i četiri stana, osigurana je od prvoga dana. Čim sam sagradio prizemlje, osigurao sam ga. I tako za svaku etažu. Ljudi iz Croatije znaju za svaku ciglu.

Bez odgovora o rušenju

Osigurao sam obje kuće na ukupnu svotu od 14 milijuna kuna, a godišnja premija iznosi 74.000 kuna. Kuću sam završio 2003. godine, a prije početka izgradnje zatražio sam od Općine Krk da mi izda građevinsku dozvolu. Kako mi u roku od tri mjeseca nisu odgovorili, zbog tzv. šutnje administracije – smatra se da mi je gradnja odobrena. Što se tiče rješenja o rušenju, ja sam se na njega žalio i do današnjeg dana nisam dobio odgovor. Prema tome, rješenje o rušenju nije nikada postalo izvršno. Vidite, ljudi svašta o meni pričaju jer su ljubomorni. A ja samo radim i radim. Pitate, kako ću s bivšom ženom podijeliti osigurninu. Riješit ću to. Nagodit ćemo se nekako. Bio sam nedavno u zatvoru zbog davanja mita policajcu u iznosu od 1000 eura. Osuđen sam na pravdi Boga. Moj sin imao je prometnu i policajac mi je rekao da sve može srediti za 1000 eura. I to je sve. Ništa mu nisam dao, a on je počeo tu priču. I danas kada me vidi, sav problijedi. Osuđen sam bio na šest mjeseci, a u riječkom Zatvoru boravio sam četiri mjeseca. Pitajte kakav sam bio zatvorenik. Radio sam u kantini...


Presuda zbog ogluhe 

 Sindičićev odvjetnik Domagoj Čajkovski radio je u Croatiji osiguranju desetak godina i jedan je od najboljih stručnjaka u tom području. – Meni se Sindčić obratio u ljeto 2009. godine rekavši da Croatia osiguranje nije reagirala na njegov odštetni zahtjev. Otišao sam u Croatiju, uvjerio se u postojanje dokumentacije i 4. prosinca prošle godine podnio sam tužbu zato što prema Zakonu o obveznim odnosima tužba prekida zastarni rok. Očekivao sam nagodbu jer je to uobičajeni postupak. Presudi sam se iznenadio jer je donesena zbog ogluhe. To se nije događalo. Croatija je potom predložila sudu da se predmet vrati u prijašnje stanje. Sud je to odbio pa su se žalili Visokom trgovačkom sudu. Podnijeli su i žalbu na presudu. Na nju smo odgovorili. Tek kada se raščisti situacija s prijedlogom da se predmet vrati u prijašnje stanje, moći će se eventulano rješavati žalba. Daleko je još do pravoćnosti presude.

Rizik osiguranja za bespravni objekt

Mnogi su se upitali zbog čega je Croatia osiguranje izdalo policu osiguranja imovine za objekt koji nema građevinsku, uporabnu i lokacijsku dozvolu. Doznajemo da je to uobičajeni postupak. Kako kod nas, tako i u svijetu. Sve je stvar procjene osiguravatelja i osiguranika. I sve je po zakonu.

Bespravna gradnja

Zakonom o izmjenama i dopunama KZ-a od 10. kolovoza 2008. godine dopunski je regulirano pitanje bespravne gradnje iz 2005. godine. Tako članak 252 a glasi: »Tko bez potrebne građevinske dozvole ili protivno propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela gradi građevinu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine«. Očitovanje Croatia osiguranja Prvi čovjek Croatia osiguranja u Rijeci Vanja Frančišković nije želio komentirati slučaj. Uputio nas je na službe za korporativne djelatnosti, a njihov odgovor donosimo u cijelosti.
S obzirom da su sudovi tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom, te da je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudskih odluka, odnosno javno komentiranje nepravomoćnih sudskih odluka, nastavno u mogućnosti smo samo istaknuti da je u tijeku parnični postupak pred Trgovačkim sudom u Rijeci u predmetu Mariana d.o.o. i tuženika Croatia osiguranja d.d. u okviru kojeg je donesena (nepravomoćna) prvostupanjska presuda na koju je uložen redovni pravni lijek.

Ogluha 

Hrvatski sabor je 14. srpnja 2003. godine izglasao Zakon kojim je reguliran postupovni postupak u parničnom postupku u slučaju da tužena stranka u oku od osam do 30 dana mora odgovoriti na tužbu. Riječ je o oglusi koja je regulirana člankom 331 b Zakona o parničnom postupku. Nedvojbeno uvođenjem ogluhe ubrzan je rad sudova i nema više bespotrebnih otezanja postupaka.

Susjed: Opet bespravno gradi

Prije dvije godine prvi susjed Rudolfa Sindičića, Vujica Mladenović, požalio se putem Novoga lista na svog susjeda koji opet bespravno gradi. Tom prilikom je rekao: »Ja već dvije godine tražim papire kako bih gradio, i možete si misliti kako se osjećam kada vidim da moj susjed Rudolf opet bespravno gradi«. Sindičić je lakonski odgovorio da ništa ne gradi već samo raščišćava teren koji je kupio od vlasnika iz Australije koji je sam izgradio to za što ga optužuje susjed.


NatragTisakDiskutirajte o temi na forumu

Komentari

Članak nema komentara.

Profil korisnika
Komentari / Najčitanije
  1. Apsurd! Premijer poziva na osiguranje, a država konfiscira osigurninu
  2. Peglate kartice? Evo kako se osigurati
  3. Najava četvrte godišnje konferencije EIOPA-e
  4. Triglav: 4 milijuna eura za štete od poplava u Sloveniji
  5. Odgovornost u slučaju nezgode izazvane motornim vozilom u pogodnu – obostrana krivnja vlasnika (ZOO/05 čl.1072.)
  6. Čak 29 vozila od sada smije voziti bez vozača
  7. Zastupanje pravne osobe pred sudom – naknada parničnih troškova (ZPP 155.)
  8. Pao kapital u sektoru osiguranja
  9. Najava seminara "Cyber security i osiguranje"
  10. Švicarska: U nedjelju referendum o uvođenju državnog osiguranja
  11. Osiguranje od rizika poplave u trenutku kad je izvjesno da će poplava nastupiti
  12. Croatia osiguranje zbrinjava višak od 500 radnika
  13. Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu: najveći rast imovine od 2003.
  14. Sava Re razmišlja o akvizicijama u regiji
Anketa

Osjećate li Vi utjecaj liberalizacije?


Povežite se s nama

Osiguranje Forum

dpolak | 23.05.2014 08:47:07
Nasljeđivanje utuženog potraživanja neimovinske štete
moli1982 | 02.04.2014 16:33:24
Sudar s vozilom u vlasništvu obrta - A GDE JE PEČAT?
Jusuf | 20.03.2014 14:34:56
SPORNA NAPLATA ŠTETE
popaj | 08.02.2014 09:49:18
procjena štete na vozilu - neovisni procjenitelj/vještak