Vodeći uzrok smrti u Hrvata bile su (i) 2010. godine cirkulacijske bolesti od kojih je umrlo više od 25.600 osoba (580,18/100.000). Od novotvorina, drugih po redu od vodećih skupina uzroka smrti, umrlo je oko 13.700 osoba (310,07/100.000). Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj su iz te dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja (67,18/100.000), bolesti probavnog sustava (55,66/100.000), bolesti dišnog sustava (44,30/100.000) i druge, objavljeno je ovih dana u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2010. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi u sustavu zdravstva i o zdravstvenom stanju hrvatske populacije. Podaci se prikupljaju iz svih ustanova bez obzira na vrstu vlasništva i zdravstvenog osiguranja, a ukazuju na učinkovitost zdravstvenog sustava te su temelj za planiranje zdravstvenih potreba.
Od podataka o smrtnosti zanimljivo je još da je gotovo 3000 ljudi umrlo nasilnom smrću (najčešći je nesretni slučaj zbog pada), dok samoubojstva bilježe stopu smrtnosti od oko 18 posto na 100.000 stanovnika. Svjetska stopa je 35 posto, ali u Grka, Maltežana i Talijana od 6 do 10 posto.
Liječnici opće i obiteljske medicine zabilježili su, pak, više od 10,2 milijuna raznih bolesti i stanja, slično kao i prethodne godine. U skladu s očekivanjima, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava (1,7 milijuna slučajeva ili 16 posto), bolesti srca i krvnih žila i dalje su na drugome mjestu s 1,3 milijuna ili 12 posto slučajeva, a slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva - 1,1 milijun (11 posto)...
Ukupno je bilo oko 7,75 milijuna specijalističko-konzilijarnih pregleda u ordinacijama s ugovorom s HZZO-om, što je 1,5 posto manje nego 2009. (oko 7,9 milijuna). U odnosu na 2000. godinu, kada je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 2,7 pregleda u općoj medicini, u 2005. godini je jedan specijalistički bio na svakih 2,3, a u 2010. zabilježeno je daljnje pogoršanje tog omjera - jedan je specijalistički pregled obavljen na svakih 1,9 pregleda u djelatnosti opće medicine.
Od podataka o smrtnosti zanimljivo je još da je gotovo 3000 ljudi umrlo nasilnom smrću (najčešći je nesretni slučaj zbog pada), dok samoubojstva bilježe stopu smrtnosti od oko 18 posto na 100.000 stanovnika. Svjetska stopa je 35 posto, ali u Grka, Maltežana i Talijana od 6 do 10 posto.
Liječnici opće i obiteljske medicine zabilježili su, pak, više od 10,2 milijuna raznih bolesti i stanja, slično kao i prethodne godine. U skladu s očekivanjima, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava (1,7 milijuna slučajeva ili 16 posto), bolesti srca i krvnih žila i dalje su na drugome mjestu s 1,3 milijuna ili 12 posto slučajeva, a slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva - 1,1 milijun (11 posto)...
Ukupno je bilo oko 7,75 milijuna specijalističko-konzilijarnih pregleda u ordinacijama s ugovorom s HZZO-om, što je 1,5 posto manje nego 2009. (oko 7,9 milijuna). U odnosu na 2000. godinu, kada je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 2,7 pregleda u općoj medicini, u 2005. godini je jedan specijalistički bio na svakih 2,3, a u 2010. zabilježeno je daljnje pogoršanje tog omjera - jedan je specijalistički pregled obavljen na svakih 1,9 pregleda u djelatnosti opće medicine.
Analitičari HZJZ-a, međutim, povoljnim ocjenjuju stanje zaraznih bolesti, što je rezultat poboljšanja higijensko-sanitarnih uvjeta. Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, lani nije zabilježen nijedan slučaj difterije, dok je tetanusa bilo 4, 45 hripavca, 7 ospica, samo 1 rubeola, ali 40 zaušnjaka. Dječja paraliza je iskorijenjena od 1989. (proglašeno 2002.). Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza (2009.: 2098) zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama s obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama (zoonoza). Općenito, na području zaraznih bolesti potpuno smo izjednačeni s razvijenim zemljama Europe i svijeta. U ovakvu se procjenu već može uključiti i tuberkuloza, koja je u postupnom povlačenju s najnižom stopom do sada od 17,3 na 100.000 stanovnika, no još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan rad na provedbi programa mjera.
Lani je bilo osam bolničkih ustanova i lječilišta manje nego godinu ranije (69 umjesto 77 zbog spajanja kapaciteta) gdje se liječilo 745.700 bolesnika (2009.: 743.000), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Ne računajući potonje, hospitalizirano je bilo 572.000 bolesnika, gotovo 40.000 manje nego 2009. godine. Ukupno je bilo nešto više od sedam milijuna dana bolničkog liječenja: 9,46 dana prosječnog liječenja po jednom boravku. U 1990. godini prosječno je trajanje liječenja bilo 15,37 dana! Prosječno trajanje liječenja smanjilo se u općim bolnicama od 12,3 u 1990. godini na 6,78 u 2010. godini. U KBC-ima, klinikama i kliničkim bolnicama prosječni se boravak u bolnici smanjio od 12,05 na 7,48 dana po bolesniku, a u specijalnim bolnicama i lječilištima od 34,83 na 25,54 dana po bolesniku.
Vodeće bolesti u bolnicama su cirkulacijskog sustava, novotvorine, bolesti probavnog i dišnog sustava, ozljede, otrovanja...
Raste broj liječenih u dnevnim bolnicama: lani 244.600, a 2009. nešto manje od 200.000 boravaka.
Ljetopis je dostupan na internetu, a i uvodno se napominje da prikupljanja informacija na individualnim obrascima i izvješćima postupno ustupa mjesto razmjeni podataka u elektroničkom obliku. HZJZ raspolaže respektabilnim bazama podataka, kao i specifičnim javnozdravstvenim registrima. U velikoj mjeri daljnji im razvoj ovisi o nastavku informatizacije cjelokupnog zdravstva.