Najveći izazovi za industriju osiguranja u idućem razdoblju su zaoštravanje konkurencije zbog rasta broja osiguravatelja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, primjena pravila Solventnosti II, povećanje rizika koji se pokrivaju nižom premijom, te provođenje projekta financijskog opismenjavanja građana, istaknuo je Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja na okruglom stolu Banke «Osiguravatelji u 2012. - prioriteti su EU i financijska pismenost», u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu.
Ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. Uniji će se otvoriti novo tržište, a ne nama, i toga trebamo biti svjesni, napominje Zorić zaključujući da su osiguravatelji na povijesnoj prekretnici. Na rizik liberalizacije upozorila je i Tatjana Račić Žlibar, članica Uprave Uniqa osiguranja, iznoseći podatak da je 2010. čak 50 tisuća Nijemaca koji su putem interneta kupili police obveznog osiguranja od autoodgovornosti moralo ponovno kupiti iste police jer je nizozemski osiguravatelj u međuvremenu upao u financijske probleme zbog politike niskih cijena. Istodobno, regulator nije mogao ništa poduzeti.
Račić Žlibar ističe kako se kod osiguranja ne smije gledati samo cijena već i zaštita.
Otvaranjem tržišta neće se dogoditi ništa spektakularno, no mora se znati da neće svi osiguravatelji koji će doći biti dobri. Uostalom, strani osiguravatelji koji žele biti na ovom tržištu - već su ovdje, naglasio je Svemir Kalinić, direktor Direkcije za upravljanje osigurateljnim poslovnim procesima Croatia osiguranja.
Osiguranici moraju znati da i sami snose dio rizika, zbog čega je izuzetno važna razina financijske pismenosti. Banka je pokušala otkriti koliko smo financijski pismeni, pa je tijekom veljače i ožujka organizirala istraživanje na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu o ulaganjima, zaduženosti i povjerenju u financijske institucije u kojem je sudjelovalo 728 studenata.
Tri prioriteta
Rezultati su pokazali da je studentima za ulaganje najprivlačnija štednja u bankama (59%), zatim stambena štednja (54%) te investiranje u edukaciju (52%). To su tri prioriteta za koja bi se najčešće odlučili da imaju novac.
Za životno osiguranje odlučilo bi se 27%, za mirovinske fondove 17%, a 12% za štednju kod kuće.
Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK, nije iznenađena što studenti ne prepoznaju dovoljno značaj osiguranja. Istaknula je zabrinutost time što čak 16% studenata, na pitanje o tome trebamo li se sami pobrinuti za vlastitu mirovinu, odgovara da je to briga države.
Na isto pitanje 44% ispitanika kaže da za mirovinu treba štedjeti već od mladosti i to na bilo koji način, dok 37% studenata vjeruje da treba odabrati dobrovoljnu mirovinsku štednju ili životno osiguranje.
Tijekom ove godine Hrvatska će dobiti nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača, a Ministarstvo financija radi na tom programu, potvrdila je na okruglom stolu Banke Ivana Ravlić iz Uprave za financijski sustav.
Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta ponosna je na osviještenost studenata kad je riječ o dugovima hrvatskih kućanstva. Naime, 70% studenata odgovora da su za prezaduženost jednako odgovorni i dužnici i banke. Da su odgovorni dužnici smatra 21%, a da su glavni krivci banke misli 8 posto.
Studenti smatraju da za vlastitu financijsku pismenost zaslužuju ocjenu 3, a prosječnom hrvatskom građaninu daju 2. Ivanov kaže da su se studenti možda ipak podcijenili, ako je buduća ekonomska elita samo za ocjenu viša od stanovništva.
Konkurencija
Niska ulaganja u životno, zdravstveno i osiguranje imovine studenti pripisuju nedovoljnom poznavanju tih proizvoda.
Student Ekonomskog fakulteta Ivor Jelić smatra da se osiguravateljima otvara prilika da povećaju svoj značaj na hrvatskom financijskom tržištu. No, sama društva moraju promijeniti pristup klijentima i kroz marketing više naglašavati konkretan značaj i pogodnosti koje određeni tip osiguranja nudi.
Konkurencija na hrvatskom tržištu osiguranja odvija se uglavnom kroz natjecanje cijenama, pa se postavlja pitanje hoće li se cijene promijeniti u budućnosti, s obzirom na potrebe donošenja nove regulative.
Gordana Letica, članica Upravnog vijeća HANFA-e, objašnjava da nova regulativa mijenja tehničke stvari, no te promjene mogu utjecati i na cijene osiguranja. Letica vjeruje da bi za početak cijene mogle biti i više od sadašnjih, dok bi se u budućnosti korigirale nadolje.
Kao i Zorić, Letica smatra da je 2012. godina prekretnica za osiguravatelje. U tom kontekstu Letica napominje važnost novih pravila koje nameće Solventnost II tim više što je riječ o standardima koji su novost i za osiguranja u inozemstvu, ne samo u Hrvatskoj.