Najveće bankarske grupacije u Adria regiji prisutne su na većem broju tržišta u regiji. „Budući da se ekonomije ove regije nalaze na različitim razvojnim stupnjevima, regionalna prisutnost bankama omogućava stabilnost, te mogućnost ostvarivanja značajnog rasta i povećanja razine profitabilnosti.“, ističe Luka Babić, viši konzultant u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja.
Ovogodišnju listu predvodi UniCredit, s ukupnom aktivom od gotovo 20,8 milijardi eura. U ostalih pet vodećih bankarskih grupacija smjestili su se Intesa SanPaolo grupa, koja je zahvaljujući 16 milijardi eura aktive, preuzela vodstvo pred trećeplasiranom NLB grupom (15,9 mlrd. eura). Za njima slijede Hypo grupa (10,57 mlrd. eura) i RBA grupa (10,53 mlrd. eura). „Tri najveće bankarske grupacije zajedno čine oko 36 posto ukupne aktive u regiji. Nedvojbenu važnost 15 najvećih grupacija koje su rangirane na Deloitteovoj listi ističe činjenica da zbroj njihove aktive čini gotovo 80 posto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije.“, navodi Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu.
Izostanak gospodarskog oporavka u Adria regiji rezultirao je daljnjim porastom problematičnih kredita u bilancama banaka i u 2011. godini. Zbog rasta portfelja problematičnih kredita banke su se nastavile fokusirati na aktivnosti koje bi im omogućile povrat plasiranih kredita. „Jedna od najpopularnijih mjera osiguravanja povrata kredita i dalje su programi restrukturiranja.“, ističe Slaven Ćurić, manager u Odjelu financijskog savjetovanja u Deloitteu. „U većini slučajeva, programi restrukturiranja usmjereni su na prodaju nekretnina, međutim, naše iskustvo upućuje na zaključak da u uvjetima slabe likvidnosti prodaja nekretnina ne predstavlja stabilan temelj programa restrukturiranja, već samo način na koji mogu biti ispoštovani postojeći rokovi servisiranja dugovanja.“, zaključuje Ćurić.
U prošloj je godini došlo i do značajne promjene u bankarskom sustavu regije, kada je najveća ruska banka, Sberbank, preuzela osam članica Volksbank International grupacije. Vrijednost ove transakcije, obavljene u rujnu 2011., iznosila je 505 milijuna eura. „Sberbank ima 27 posto ukupne aktive ruskog bankarskog sektora, te izuzetno razvijenu depozitnu bazu u segmentu stanovništva, uz to, banka je i izuzetno profitabilna, te bilježi niske razine loših kredita.“, navodi Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu financijskog savjetovanja, te nastavlja „Bit će zanimljivo promatrati kako će se promjena vlasničke strukture odraziti na poslovanje i tržišni pristup članica grupacije u ovoj regiji.“
Kao prethodnih godina, najveća banka u Hrvatskoj je Zagrebačka banka, članica UniCredit grupacije, slijede ju Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa Sanpaolo te Erste & Steiermärkische Bank. Hrvatsko bankarsko tržište, je s aktivom koja je prelazila 54 milijarde eura, najveće tržište u regiji po veličini. Velike banke čine više od 81 posto aktive hrvatskog bankarskog tržišta. „Općenito govoreći, male banke bilježe nižu razinu profitabilnosti, mjerene kao povrat na kapital (ROE), pa su svega dvije od dvadeset i tri male banke ostvarile dvoznamenkasti ROE. Osim toga, devet malih banaka je poslovalo negativno, što nije bio slučaj niti s jednom iz skupine srednjih i velikih, zbog čega ne čude najavljivana spajanja manjih banaka, kao ni planovi za daljnjim konsolidacijama.“, ističe Moravek, te nastavlja „Većih potreba za dokapitalizacijom, posebice sistemskih banaka, nije bilo, što ide u prilog stabilnost hrvatskog bankarskog sustava.“
Slovenija, jedina zemlja-članica EU u regiji, na prvom je mjestu po prosječnoj aktivi po stanovniku. Najveća banka u Sloveniji je NLB, s ukupnom aktivom od 12,98 milijardi eura, a slijede još dvije banke u pretežno domaćem vlasništvu, Nova kreditna banka Maribor i Abanka Vipa. “Dokapitalizacija velikih sistemskih banaka trenutno predstavlja gorući problem u Sloveniji, pa se sve češće nameće pitanje prijeti li im španjolski scenarij.“, navodi Fabijančić, nastavljajući „Trenutno su u tijeku snimanja stanja u bankama, kako bi se utvrdile stvarne potrebe za dodatnim kapitalom.“
Srpski se bankarski sustav nalazi na trećem mjestu u regiji, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. No, prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija. „Niska penetracija nije nužno loša, jer u konačnici upućuje na veliki potencijal srpskog bankarskog tržišta, čineći ga na taj način iznimno atraktivnim.“, ističe Moravek
Bankarsko tržište u Bosni i Hercegovini karakterizira niska razina aktive s obzirom na broj banaka i izražena koncentracija velikih banaka. „Tri vodeće banke imaju 42 posto ukupne aktive, dok gledano na razini grupacija taj omjer raste na više od 54 posto, što upućuje na relativno visoku koncentraciju vodećih banaka.“, komentira Fabijančić. Raiffeisen je i ove godine najveća banka u BiH, a slijede je članice grupe UniCredit, te članice Hypo grupe.
U regulatornom smislu, za banke u regiji iznimno je važna primjena Basela III, koja bi trebala započeti u siječnju 2013.. Basel III bi trebao doprinijeti stvaranju otpornijeg globalnog bankarskog sustava, koji bi pružio veću sigurnost pri ekonomskim šokovima i spriječio buduće negativne utjecaje na gospodarstvo. „Uzevši u obzir i visoku kapitalizaciju hrvatskog bankarskog sustava, ne bi trebalo očekivati šok prilikom uvođenja Basela III.“, navodi Ivica Perica, viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja u Deloitteu. „S druge strane, banke u bližoj regiji još uvijek nose sa sobom neke zaostatke vezane uz sam Basel II, budući da postoji različita zrelost regulativa i same usklađenosti sa istima u različitim zemljama.“, zaključuje Perica. Osim Basela III, otpornosti bankarskog sustava trebao bi doprinijeti i MSFI 9. Ovaj je međunarodni standard financijskog izvještavanja inicijalno trebao stupiti na snagu u siječnju 2013., no zbog produžetka očekivanih rokova završetka ostalih faza projekta, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde je odgodio obveznu primjenu MSFI-a 9 na razdoblja koja započinju na ili nakon 1. siječnja 2015. godine. „Također, ovim je izmjenama Odbor odlučio ukinuti obveznu retrospektivnu primjenu novog standarda zbog mogućih visokih troškova prepravljanja usporednih razdoblja financijskih izvještaja. Umjesto toga, u financijskim će izvještajima biti potrebno objaviti informacije koje će korisnicima omogućiti razumijevanje učinaka prelaska sa MRS - a 39 na MSFI 9.“, navodi Tatjana Sučić, viša menadžerica u Deloitteovoj reviziji.
U sektoru osiguranja najveći su igrači u pravilu i dalje fokusirani na regiju. I ove je godine slovenska Triglav grupa plasirana na prvo mjesto Deloitteove ljestvice, s ostvarenih gotovo 921 milijun eura ukupne upisane premije, što je čini dvostruko jačom od hrvatske Croatia grupe, koja je u 2011. ostvarila 427 milijuna eura premije. Kao i u slučaju banaka, i među osiguranjima je došlo do promjene u vrhu, pri čemu je Adriatic Slovenica grupa (333 mil. eura) preuzela treću poziciju na ljestvici od Agram grupe. Uz iznimku Hrvatske, u svim zemljama regije preokrenut je dosadašnji trend pada ukupnih bruto premija, koje se trenutno lagano oporavljaju. „Preokret trenda je najvećim dijelom posljedica rasta premija životnog osiguranja.“, komentira Babić.
Jedna od gorućih tema na osiguravateljnom tržištu Europske unije su tzv. Unisex osiguranja, odnosno stavljanje izvan snage drugog članka petog stavka Direktive Europske unije iz 2004. godine. Spomenuti je članak, unatoč uvođenju načela ravnopravnosti muškaraca i žena, davao osiguravateljima mogućnost primjene spola kao aktuarskog čimbenika. Članak će biti stavljen izvan snage 21. prosinca 2012. godine. U praksi, za osiguravatelje u Adria regiji, što se prvenstveno odnosi na Sloveniju, kao članicu Unije, i Hrvatsku, koja će to uskoro postati, ova odluka će rezultirati potrebom za redefiniranjem cijena, odnosno, uvođenjem tzv. „unisex“ cijena.
Za razliku od bankarskog sektora, u osiguravateljnom je najrazvijenije slovensko tržište, što pokazuju i udjeli bruto premije u BDP-u, odnosno bruto premije po stanovniku. Prema oba pokazatelja, Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije. Hrvatsko je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti. „U protekloj je godini hrvatsko osiguravateljno tržište nastavilo bilježiti pad premije, iako nešto niži nego ranijih godina. U 2011. ovaj je pad iznosio od 1,1 posto, u lokalnoj valuti pri čemu je pad bio nešto izraženiji kod neživotnih osiguranja. Na hrvatskom tržištu djeluje ukupno 25 osiguravateljnih društava, pri čemu pet najvećih drži nešto manje od dvije trećine tržišta. „Navedeno govori u prilog činjenici da je, unatoč relativno velikom broju osiguranja, tržište segmentirano.“, ističe Fabijančić. Kao i ranijih godina, najveće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj je Croatia osiguranje (375 mil. eura), a za njim slijede Allianz (136,85 mil. eura), i Euroherc (134,54 mil. eura).
Srpsko tržište obilježeno je velikom konkurencijom između pojedinih osiguravatelja, a ondje su prisutne 22 osiguravajuće kuće, što je, u odnosu na premiju, znatno više nego u Sloveniji ili Hrvatskoj. „Najveća je konkurencija uočljiva u segmentu osiguranja od autoodgovornosti, koja je, u kombinaciji s borbom za premijom, rezultirala vrlo niskim cijenama polica, pa se društva bore kako bi taj dio poslovanja učinile profitabilnim.“, komentira Moravek. Najveće društvo je Dunav osiguranje, a slijede ga Delta Generalli i DDOR.
Najveći osiguravatelji u Bosni i Hercegovini su Sarajevo osiguranje, Bosna-Sunce i Euroherc. U Crnoj Gori dominiraju osiguravatelji u stranom vlasništvu, a najbolji plasman su ostvarili Lovćen, u sastavu Triglav grupe, Sava Montenegro, u sastavu Sava RE grupe, te lokalna članica Generalli grupe. Najveće osiguravateljno društvo u Makedoniji je Vardar, član Triglav grupe, a slijede ga Eurotabak i Sava Tabak, u sastavu Sava RE grupe.
Najveći izazov koji stoji pred društvima za osiguranje nedvojbeno je direktiva EU Solventnost II. Osiguravatelji će morati postići potpunu usklađenost s ovom direktivom, ali i iskoristiti nove poslovne prilike koje to novo regulatorno okružje donosi. „Dugoročno gledajući, kvalitetno postavljanje ciljeva i uspješna primjena sustava upravljanja rizicima, koje zahtijeva Solventnost II, omogućit će osiguravateljima koji je pravodobno provedu znatnu prednost pred konkurencijom.“, komentira Vanja Vlak, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu revizije. Osim Solventnosti II, novi izazov pred osiguravatelje će staviti i novi međunarodni standard financijskog izvještavanja za osiguranja, koji bi trebao u značajnoj mjeri promijeniti računovodstveni okvir unutar kojeg djeluju osiguravajuća društva. „Ipak, na ovaj ćemo standard morati pričekati još neko vrijeme, jer odbori za međunarodne standarde financijskog izvještavanja još uvijek nisu postigli konsenzus oko nekih bitnih pitanja.“, zaključuje Vlak