USKOK-ovi istražitelji ušli su u Hrvatski ured za osiguranje (HUO) i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zbog istrage o Eurohercu i Jadranskom osiguranju, osiguravateljskim kućama koncerna Agram, jer sumnjaju u porezne prijevare i utaju poreza. Pokažu li se sumnje istražitelja opravdanima, na pomolu bi mogla biti najveća porezna prijevara u Hrvatskoj teška i do milijardu kuna. Predistražnim radnjama obuhvaćen je period poslovanja dvaju osiguravatelja od 1993. godine do danas, u kojem je ta šokantno velika svota i mogla nastati.
Euroherc i Jadransko osiguranje u fokus su istražitelja došli nakon napisa u Večernjem listu. Pisali smo o Zakonu o obveznim odnosima u prometu koji bi, bude li usvojen, izravno pogodovao društvima koncerna Agram, u vlasništvu Dubravka Grgića, a na štetu osiguranika, države i Croatia osiguranja. Pisali smo i o Gordani Letici, Grgićevoj desnoj ruci i dioničarki Sunce osiguranja, koja je imenovana u Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i zadužena je baš za osiguravateljski sektor.
Bez pokrića
Dva su modela po kojima su Grgićevi osiguravatelji varali državu na porezu, a treći obuhvaća manipulacije s pričuvama za isplatu šteta. Prvi se odnosi na nelegalne bonuse od 50 posto. Riječ je o tome da su za automobilske police odobravani nezakoniti popusti od 50 posto (dakle i u slučajevima kad vozač prvi put kupuje i osigurava automobil i nema pravo na taj popust), što znači da je i državi, s obzirom na prepolovljeni iznos, pripadao manji iznos poreza. Treba biti pošten pa reći da su takve police, doduše u manjoj mjeri, odobravale i sve ostale osiguravateljske kuće. Naši izvori bliski istrazi tvrde da u Eurohercu i Jadranskom osiguranju čak 90 posto vozača ima odobrene takve police. Drugi model odnosi se na automobilske police bez pokrića, što znači da koncern Agram nije prikazivao navedene police u vlastitom informacijskom sustavu nego su dobiveni novac zadržavali i čuvali u tzv. crnom fondu, a iz njega su, tvrde izvori bliski istrazi, plaćali vlastite menadžere u gotovini. Na taj su način izbjegli plaćanje poreza i doprinosa na te plaće, a tim su novcem, čini se, plaćali i ostale dvojbene troškove. Te su se police uvodile u sustav tek ako bi njihovi vlasnici doživjeli prometne nesreće jer su u tom slučaju morali biti otvoreni odštetni zahtjevi. U Eurohercu, prema našim informacijama, čak 8 do 10 posto osiguranika nije zavedeno u sustav nego je njihov novac završio u “crnom fondu”. Istražitelji su zasad naišli na 10 do 15.000 takvih polica. Provjerom baze podataka Euroherca, Ministarstva unutarnjih poslova, Hanfe i Hrvatskog ureda za osiguranje, istražitelji bi to morali uspjeti i potvrditi. Policama bez pokrića moglo se utajiti na stotine milijuna kuna poreza.
Već 2000 sporova?
Treći model prevara obuhvaća malverzacije s pričuvom za isplatu šteta sa smrtnim posljedicama i velikim invaliditetom, dakle onih prosječnog iznosa od milijun kuna. Istražitelje, tvrde naši izvori, posebno zanima pogoduje li Hanfa preko Gordane Letice koncernu Agram jer je aktuarski mala vjerojatnost da koncern Agram, koji drži oko 40 posto tržišta obveznog autoosiguranja, sudjeluje sa svega 22 posto u ukupnim pričuvama osiguravateljskog tržišta.
Osim novcem, Agram za isplatu šteta u pričuvama jamči i nekretninama i dionicama, ali prikazana vrijednost nekretnina navodno je višestruko umjetno napuhana kao i dionice pojedinih Agramovih društava koja ne kotiraju na burzi poput tvrtke Eurodaus. Na općinskim sudovima diljem Hrvatske koncern Agram, tvrde naši izvori, ima više od 2000 sporova za isplatu velikih šteta čija je prosječna vrijednost milijun kuna. To čini ukupnu obvezu od gotovo dvije milijarde kuna.
U svom informacijskom sustavu, prema našim informacijama, imaju zavedeno samo 125 velikih šteta. Za te isplate, zbog svega navedenog, navodno nemaju osiguran novac, što bi moglo dovesti do neisplata šteta žrtvama u prometu te urušavanja osiguravateljskog tržišta. Krivnju za manipulacije s pričuvom i “bildanjem” cijena nekretnina i dionica, tvrde naši izvori, snosi Direkcija za nadzor društva za osiguranje, ali i nova uprava Hanfe koja je obustavila neke istražne radnje pokrenute u vrijeme Ante Samodola.
Tri modela kojima se varalo:
1. Za automobilske police odobravani su nezakoniti popusti od 50 posto, što znači da je i državi, s obzirom na prepolovljeni iznos, pripadao manji iznos poreza
2. Automobilske police izdavane su bez pokrića, što znači da koncern Agram nije prikazivao navedene police u vlastitom informacijskom sustavu
3. Malverzacije s pričuvom za isplatu šteta sa smrtnim posljedicama i velikim invaliditetom, dakle onih prosječnog iznosa od milijun kuna