Kada su se 2001. pisali prvi zakoni o dobrovoljnim - dopunskim i dodatnim
zdravstvenim osiguranjima, njihovi provoditelji trebali su biti društva za
osiguranja, a iznimno je to trebao biti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(HZZO).
No ta iznimka postala je pravilo pa je HZZO praktički postao monopolist na
tržištu. Udio HZZO-a u dopunskim osiguranjima danas iznosi gotovo 98 posto, ili
dvije milijarde kuna premije godišnje, a ostatak udjela otpada na Croatia
zdravstveno osiguranje, Basler, Uniqu i Allianz. No nepovoljan položaj
komercijalnih osiguravatelja nije samo u njihovom udjelu. Najveći problem im je
što nemaju pristup Centralnom informacijskom zdravstvenom sustavu (CEZIH) koji
je u vlasništvu Ministarstva zdravlja, pa je uvid o podacima o osiguranicima
dostupan samo HZZO-u.Ulaz u bazu podataka CEZIH-a nužan je svima koji nude
dopunsko osiguranje jer, policu mogu ugovoriti samo s klijentima koji već imaju
obvezno osiguranje. Na nepovoljne uvjete i probleme s kojima se svakodnevno
susreću ukazali su jučer osiguratelji okupljeni na okruglom stolu "Točna
dijagnoza stanja na tržištu osiguranja", koji se, u organizaciji Poslovnog
dnevnika, održao u restoranu Bon Appetit.
70kunau HZZO-u stoji dopunsko
osiguranje
Dvojbene situacije
Industrija osiguranja suočava se sa
nizom dvojbenih situacija vezanih uz zakonski okvir budući da osiguratelji i
HZZO na istom tržištu posluju u nejednakim uvjetima, a sve češće se postavlja i
pitanje hoće li Europska komisija uvesti red, odnosno naložiti izmjenu zakona.
Spomenuti CEZIH, za kojim vape osiguravatelji zapravo je sustav u kojem se
nalaze podaci o osiguranicima, a svaki osiguravatelj koji nudi dopunsko
osiguranje mora imati i osiguranikov broj jer dopunsko osiguranje može imati
samo osoba koja ima utvrđen status osiguranika. "CEZIH mora biti dostupan svim
osigurateljima", poručila je Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra za pravne i
financijske poslove u Ministarstvu zdravlja.
Prisjetila se razdoblja kada je i sama radila u osigurateljnoj industriji te
se morala oslanjati na "sivu zonu" ne bi li došla do podataka, a to
prakticiraju i ostala društva. S Ljubicom Đukanović se složio i Hrvoje Pauković,
direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. "Imamo četiri osiguratelja koji se bave
dopunskim osiguranjem, a još ih mnogo to želi. Mi želimo jačanje dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja općenito - i dodatnog i dopunskog. No za to je potrebno
učiniti još puno koraka. Moramo pojačati jasnoću propisa, moramo definirati
standarde i omogućiti korištenje CEZIH-a.Za to je potrebna samo dobra volja, čak
ne i neki posebni zakoni", poručio je Pauković osvrnuvši se i na krizu koja je
dodatno utjecala na tržište osiguranja.
Prednosti i nedostaci
Unatoč kritikama kako ima monopol,
Stanko Perjan, pomoćnik ravnatelja za dobrovoljno zdravstveno osiguranje HZZO-a,
kazao je kako HZZO nema nikakav problem što se tiče podjele tržišta na sve koji
se time bave. "HZZO nema baš nikakav interes opsluživati 2,5 milijuna
osiguranika niti ima tu namjeru. Cijela rasprava svodi se na to da je HZZO u
povoljnijem položaju, međutim HZZO ima i uteg gdje je cijela jedna kategorija
zaštićenih osoba na njegovom dopunskom osiguranju", kazao je Perjan dodajući
kako je HZZO spreman prilagoditi se situaciji i poštovati zakonske propise, kao
što to čini i sada.Osim toga, kaže da postoji dovoljan broj ljudi izvan sustava,
potencijalnih osiguranika, a HZZO ne želi pružati otpor drugim osigurateljima na
tržištu. Za razliku od HZZO-a, Damir Mihanović, predsjednik Uprave Croatia
zdravstvenog osiguranja kaže kako bi rado preuzeli brigu o svih 2,5 milijuna
osiguranika.
98postotržišta dopunskog
zdravstvenog osiguranja, ili dvije milijarde kuna drži HZZO
"Mi živimo od njihove premije i usluge koju nudimo. No, stišće nas
neravnopravnost naše pozicije u odnosu na HZZO. Nadamo se da ćemo naći rješenje.
Očekujemo da će nam CEZIH postati dostupan i da ćemo imati ravnopravan položaj",
kazao je. Ono na što je Mihanović upozorio je i apsurd da CZO već više od četiri
mjeseca nije dobio fakturu za svoje osiguranike i ne može platiti njihove
obveze. A sve to dok se bolnice žale kako grcaju u dugovima."Riječ je o
milijunskim iznosima koje ne možemo platiti jer nemamo fakturu, a bitno nam je
da one stignu do prosinca", požalio se Mihanović dodajući kako im to stvara
problem jer u bolnicama govore pacijentima da oni ne plaćaju fakture te ih tako
tjeraju njihove klijente.
Složeni odnosi
Iako je Mihanović zbog toga prozvao HZZO,
Perjan ga je demantirao i kazao kako to nije na njima već na bolnicama. "Ako
nije na vama, molim odgovorne osobe da nam stignu te fakture", upozorio je
Mihanović, no kazao je kako osiguranici nisu oštećeni, jer su njima premije
isplaćene, već je riječ o odnosu između bolnice i osiguravatelja.U raspravu se
uključila Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra za pravne i financijske poslove
u Ministarstvu zdravlja, koja je kazala kako će poduzeti sve što treba da vidi
gdje je došlo do zastoja u proceduri te kako Mihanović može računati kako će u
roku od 48 sati dobiti fakture. Đukanović je na okruglom stolu istaknula i kako
su cijene zdravstvenih usluga preniske te kako moramo zaboraviti nekadašnje
sustave kada je zdravstvo bilo besplatno. "Država nema dovoljno novca za
zdravstveno osiguranje, besplatno zdravstvo ostalo je u povijesti, moramo mudro
pristupiti iznalaženju novog modela zdravstva u kojemu će ipak biti zaštićene
određene socijalne kategorije stanovništva, no zdravstvo više ne može generirati
gubitke," naglasila je Đukanović. Pomoćnica ministra zdravlja je dodala kako
troškovi zdravstvenih usluga rastu većim postotkom nego što raste bruto
društveni proizvod, što znači da moramo napraviti sustav koji će utjecati na
rast zdravstvenih usluga i opseg njihove potrošnje.
Dugotrajna analiza
Istodobno HZZO-u se spočitava damping
cijene s obzirom da je cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja smanjena na 70
kuna, što je za komercijalne osiguratelje nepovoljno."Stekao se dojam da je HZZO
donio odluku stihijski i kao odgovor na promotivne aktivnosti konkurencije. No
to nije točno, analizu i izračune smo radili godinu i pol dana. Nismo rušili
cijenu nego je ujednačavali, što nam je zakonska obveza. Cijena od 70 kuna nije
dampinška, već cijena koja osigurava opstojnost sustava", kazao je Perjan. No
unatoč brojnim problemima koji su izašli na površinu ove rasprave, sudionici su
se složili kako hrvatsko tržište po svojim problemima ne odskače od ostalih
zemalja u regiji. "Mi smo prekritični sami po sebi. I Austrija ima svojih
problema, kao i Slovenija. Ne vidim da je Hrvatska kao država, ili njezin pravni
sustav puno lošije uređen od zemalja okruženja. Što se tiče nas u Uniqi, imamo
jasnu strategiju, i želimo se prilagoditi našim osiguranicima i biti konkurentni
ostalima", poručila je Kumanović dodajući i kako je Uniqa ostvaruje rast u
dopunskom osiguranju.
Nova rješenja
Svima kreditna iskaznica
Glavni problem s kojim se osiguratelji na terenu suočavaju je pitanje zašto s
iskaznicom dopunskog osiguranja HZZO-a ne plaćaju ništa, dok s ostalima moraju
plaćati. Stvar je u tome da se novac korisnicima komercijalnih osiguranja
refundira naknadno, što mnogim pacijentima ne odgovara. No uskoro bi i taj
problem mogao biti riješen, a pripremaju su prijedlozi rješenja koja će biti u
korist osiguranika. No, mnogi osiguranici uopće nisu upoznati s mogućnostima i
razlozima zašto im dodatno osiguranje uopće treba pa je za to potrebna i
sustavna edukacija.
Izjave
Država nema dovoljno novca za zdravstveno osiguranje i zdravstvo više ne može
generirati gubitke. Besplatno zdravstvo je povijest
Ljubica Đukanović,
pomoćnica ministra zdravlja
HZZO nema interes opsluživati svih 2,5 milijuna osiguranika, niti to
namjerava. Nemamo problem s tim da se tržište podijeli na sve koji se bave
osiguranjem
Stanko Perjan, pomoćnik ravnatelja HZZO-a
Prekritični smo prema sebi. I drugi imaju problema. Hrvatska i njezin pravni
sustav nisu puno lošije uređeni od zemalja u okruženju.
Andrea Kumanović,
asistentica Uprave UNIQA Osiguranja
Očekujemo da će nam centralni informacijski zdravstveni sustav postati
dostupan i da ćemo imati ravnopravan položaj na tržištu osiguranja.
Damir
Mihanović, predsjednik Uprave CZO-a
Moramo pojačati jasnoću propisa, definirati standarde te osiguravateljima
omogućiti korištenje CEZIH-a.
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda
za osiguranje