Sustav međugeneracijske solidarnosti puca po šavovima. Mirovinski sustav produbljuje deficit koji je lani narastao na 18 mlrd. kuna, a odvajanjem HZZO-a od državne riznice doći će do velikih promjena u zdravstvenom sustavu. Već sada izdvajamo novac u sustav obvezne mirovinske štednje i uplaćujemo police dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Da bismo saznali što ćemo sve plaćati u budućnosti, Večernji list organizira konferenciju Zdrava i sigurna budućnost – kako je osigurati?, 28. travnja 2014. u Smaragdnoj dvorani Hotela Esplanade, od 9 do 16 sati.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je na predstavljanju programa konferencije da će govoriti o prilagodbi mirovinskog sustava okolnostima u recesiji.
- Vrijeme je da svi sjednemo za stol i vidimo kako osigurati sigurnu budućnost. Zbog krize u kojoj gubimo puno radnih mjesta možemo jasno reći da ćemo se približiti odnosu zaposlenih i umirovljenika 1:1. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju pokušali smo odgovoriti na te izazove. Moramo usvojiti dvojak sustav: osiguranje budućnosti kroz obvezno osiguranje i mirovinsku štednju. Ova konferencija će iznjedriti odgovore na pitanja što će se sa sustavom događati za 30 godina. Naša odgovornost je da mirovina bude najmanje 60, odnosno 70 posto plaće. To je veliki zadatak, ali je naša zadaća - poručio je ministar Mirando Mrsić.
Na konferenciji će se govoriti i o zdravstvenom osiguranju, a ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga predstavit će mjere restrukturiranja osiguranja, kao i novosti koje očekuju osiguranike nakon 1. srpnja 2014. kada se HZZO treba izdvojiti iz državne riznice.
- Mi smo u tehničkom i administrativnom pogledu spremni za izdvajanje već dulje vrijeme, ali slijede finalni dogovori. HZZO se, prema zakonu, iz proračuna ipak mora izdvojiti najkasnije do 1. siječnja 2015. Naša inicijativa je da HZZO bude osnivač dioničkog društva koje bi provodilo djelatnost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja pod kontrolom Hanfe. To će donijeti boljitak HZZO-ovu sustavu zbog transparentnijeg prikaza financijske strukture. Naime, zdravstveni sustavi drugih zemalja razgraničavaju prihode od doprinosa; one nastale plaćanjem pacijenata iz vlastitog džepa te prihode od dodatnih osiguranja, a naša je intencija da se prilagodimo takvu sustavu. O detaljima ću govoriti na konferenciji - istaknuo je Varga.
Održiv sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja postao je nezamisliv bez podrške privatnih osiguravatelja, o čemu će na konferenciji govoriti relevantni predstavnici osiguravajućih i mirovinskih kuća.
- Zbog recesije razina doprinosa je u padu pa osiguranici moraju biti svjesni ograničenja sustava obveznog osiguranja. Stoga je sustav dobrovoljnog osiguranja, koji se sastoji od dopunskog i dodatnog osiguranja, idealan osigurač. Dodatno osiguranje ulaganje je u budućnost jer osigurava preventivu u vidu sistmatskih pregleda, ali i kurativu u obliku brzog i kvalitetnog pristupa specijalističkim pregledima. Građani moraju preuzeti osobnu odgovornost za svoje zdravlje - istaknuo je Mario Bagat, direktor Službe za osigurateljne i medicinske poslove Croatia zdravstvenog osiguranja.
Večernji list okupio je ključne aktere tržišta osiguranja kako bi pokrenuo javnu raspravu o temama koje se ne mogu do kraja razraditi isključivo kroz novinarske tekstove.
- Odgovori na pitanja kako naći rješenja za "održivo" starenje, a usto i ostvariti
zdravstvenu skrb, a da usput ne bankrotiramo, zaslužuju pokretanje šire javne rasprave, a kako smo medij koji se bavi relevatnim temama, krenuli smo u projekt kojim ćemo ispuniti tu zadaću. S obzirom na to da se ovi, gorući problemi hrvatskoga društva, pokušavaju riješiti već godinama, možda i nećemo uspjeti dobiti sve odgovore, no barem ćemo otvoriti sve bitne teme i upozoriti na najproblematičnije momente koji tište sve hrvatske građane – poručio je Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista.
Na konferenciji ćemo otvoriti i pitanja odnosa države prema štednji za bolje sutra i njezinu poreznom tretmanu, vodeći ljudi HZZO-a odgovorit će nam kako planiraju restrukturirati obvezno zdravstveno osiguranje u moderno osiguravajuće društvo, resorni ministar reći će nam je li naša štednja u drugom stupu sigurna od državnih intervencija, a lideri osiguravajućih kuća i mirovinskih fondova u detaljnim izračunima prikazat će možemo li i malim izdvajanjima popraviti svoj standard u zlatnoj životnoj dobi.