Interni Pravilnik o štetama tužitelja u željezničkom prometu ne može predstavljati temelj za utvrđivanje osnova i visine štete nastale zbog zastoja u prometu.
"U predmetnoj reviziji tuženik je postavio sljedeće pitanje: "Može li tužiteljev Pravilnik biti temelj za utvrđivanje osnova i visine štete nastale zbog zastoja u prometu, odnosno na koji način treba tumačiti i primjenjivati tužiteljev Pravilnik o štetama?"
Suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda koji je utvrdio da se ni zastoj u prometu ne može utvrđivati na temelju Pravilnika o štetama, jer zastoj nije reguliran kao poseban oblik štete u Zakonu o obveznim odnosima, ni u Zakonu o sigurnosti željezničkog prometa, već jedino tužiteljevim Pravilnikom o štetama u kojem se ne navodi ni što je zastoj ni od čega se isti sastoji, već samo kako se isti obračunava, drugostupanjski sud je utvrdio da zastoj u prometu predstavlja stvarnu štetu koja se može obračunati Pravilnikom o štetama, jer ima podlogu u stvarnim radnjama (izvođenje na teren ekipe za pregled vlaka i pruge, utvrđivanje kvarova, procjena može li vlak napustiti mjesto događaja). Drugostupanjski sud pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je preinačio prvostupanjsku odbijajuću presudu i tuženiku naložio da tužiteljima plati iznos od 5.233,96 kn kao naknadu štete za zastoj u prometu.
Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da se ni troškovi zastoja u prometu ne mogu utvrđivati tužiteljevim Pravilnikom o štetama, jer isti kao i u odnosu na naknadu štete zbog izmakle koristi ne može obvezivati tuženika kao treću osobu koja s tužiteljima nije ni u kakvom ugovornom odnosu. Slijedom navedenog, provedenim vještačenjem nisu utvrđeni ni osnova ni visina štete koja se odnosi na zastoj u prometu kao ni u čemu se isti uopće sastoji niti je tužitelj dokazao troškove koje bi tužitelj inače imao i na temelju kojih bi se vještačenjem mogla utvrditi visina štete koja je nastala zbog zastoja u prometu. Identično shvaćanje zauzeto je u odluci ovoga Suda br. Rev-1222/08.
Slijedom navedenoga valjalo je prihvatiti reviziju tuženika i preinačiti presudu na način da je tužiteljeva žalba protiv prvostupanjske presude odbijena u odnosu na iznos od 5.233,96 kn na ime štete zbog zastoja u prometu i potvrđena prvostupanjska presuda pod točkom II. izreke, sve primjenom odredbe čl. 395. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11)."
VSRH, Rev x 750/13-2, od 26. veljače 2014. godine.