Intenzitet međusobnog sraza vozila odnosno visina nastale materijalne štete nije odlučna okolnost prilikom utvrđivanja je li nastali događaj prometna nesreća.
"Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik u odnosu na prekršaj iz toč. 1.) izreke pobijane presude ističe da se nije radilo o naletu na vozilo koje se nalazilo ispred njega, nego da je on to vozilo samo dotakao, kako je to i naveo u svojoj obrani, te da nikakve štete na tom vozilu nije bilo, zbog čega smatra da nisu ispunjena zakonska obilježja prekršaja za koji je proglašen u toč. 1.) izreke pobijane presude.
Međutim, okolnost intenziteta naleta na vozilo oštećenika, što se žalbom pobija, nije okolnost relevantna za procjenu radi li se o prometnoj nesreći.
Naime, odredbom čl. 2. st. 1. toč. 84., rečenica prva, Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:
''84) "prometna nesreća" je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta.''
Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 85. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:
''85) "materijalna šteta u prometnoj nesreći" je šteta nastala na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.''
Slijedom citiranih zakonskih odredaba, jasno je i nedvojbeno da intenzitet međusobnog sraza vozila odnosno visina nastale materijalne štete nije odlučna okolnost prilikom utvrđivanja činjenice je li nastali događaj prometna nesreća, kako se to neosnovano tvrdi u žalbi.
Nadalje, irelevantni su i neosnovani žalbeni navodi kojima okrivljenik ističe da na vozilu oštećenice nije nastala nikakva šteta, budući da su u zapisniku o očevidu opisana oštećenja na oba vozila (prednji desni dio branik i maska na vozilu okrivljenika te stražnji lijevi dio branik i vezni lim na vozilu oštećenice). Uostalom, i da se radi o događaju u kojem je materijalna šteta nastala samo na vozilu okrivljenika, radilo bi se o prometnoj nesreći u smislu odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je obilježje prekršaja nastanak bilo kakve materijalne štete.
Dakle, nema nikakve dvojbe da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila zakonska obilježja prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim u toč. 1.) izreke pobijane presude.''
VPSRH, Pž-13024/13 od 30. listopada 2013. godine.