Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu: nastavlja se rast u području financijske imovine

Bruto financijska imovina u Hrvatskoj prošle se godine povećala za 7,3 posto, a neto za 12,0 posto; velika razlika između bruto i neto iznosa odražava se u razvoju privatnog duga. Treću godinu zaredom dugovi su se 2014. godine smanjili za dodatnih 0,6 posto. Posljedično, omjer duga (dugovi kao postotak BDP-a) prošle se godine smanjio za gotovo dva posto od najveće vrijednosti u 2010. na 41,3 posto. Međutim, zaduženost Hrvatske uvelike je iznad regionalnog prosjeka od 32,9 (države članice EU-a).

Relativno nizak udio regije u srednjoj klasi po globalnom bogatstvu također se odražava u poretku među 20 najbogatijih zemalja (neto financijska imovina po stanovniku, vidi tablicu): Na našem popisu među prvih 20 još uvijek nema niti jedne zemlje iz istočne Europe. Štoviše, gledano izvan prvih 20, kad je riječ o istočnoj Europi, slika je prilično mješovita. Dok su se neke zemlje od 2000. godine pomaknule, primjerice baltičke države, druge su pale za pet ili više mjesta, točnije Hrvatska, Poljska i Slovačka. S neto financijskom imovinom po stanovniku koja iznosi prosječno 7,770 EUR Hrvatska je zauzela 34. mjesto u međunarodnoj usporedbi što predstavlja pad za pet mjesta. „Te je poretke potrebno promatrati vrlo oprezno”, objašnjava Heise. „Međutim, dugoročna kretanja prilično su velika, a poruka je jasna. Regionalni razvoj financijske imovine nije nimalo homogen. Prisutne su goleme razlike među zemljama, a mnoge imaju još mnogo prostora kako bi sustigle konkurente.”

Štoviše, raspodjela bogatstva uvelike se razlikuje ne samo među zemljama već i unutar samih zemalja. Kako bismo prikazali kako je bogatstvo raspodijeljeno na nacionalnoj razini, prvi put u ovom izvješću izračunali smo Ginijev koeficijent za svaku zemlju na temelju neto financijske imovine po decilu stanovništva, točnije za prošlost (razdoblje oko 2000. godine) te za sadašnjost. Gledajući sve zemlje iz ove analize, broj zemalja u kojima se Ginijev koeficijent distribucije bogatstva s vremenom „poboljšao” (tj. pokazao ujednačeniju distribuciju) otprilike je jednak broju zemalja u kojima se pogoršao. To također vrijedi za istočnu Europu, iako kretanja u oba smjera nisu snažna, razvoji u tom pogledu manje-više na istome su mjestu. Sve u svemu, strukture distribucije u istočnoj Europi malo su ujednačenije u odnosu na ostatak svijeta, (jednostavan) regionalni prosjek Ginijevog koeficijenta iznosi 60,7 u odnosu na globalni prosjek od 63,8. Vrijednost Hrvatske iznosi 60,8, što je u skladu s prosjekom za istočnu Europu. S druge strane, u razvijenim zemljama slika je drukčija; većina tih zemalja u prethodnim je godinama svjedočila (ponekad znatnom) povećanju neujednačenosti distribucije. To osobito vrijedi za SAD. Tijekom analiziranog razdoblja ispostavilo se da je u SAD-u povećanje neujednačenosti izraženije nego u bilo kojoj drugoj zemlji te da u ovoj analizi SAD ima najviši Ginijev koeficijent (80,6). „Situacija je u SAD-u zabrinjavajuća”, rekao je Heise. „Međutim, naši izračuni pokazuju da kretanja nisu bila dramatična kao u ostalim zemljama. Kao i obično, SAD je prije iznimka nego pravilo kad je riječ o tržišnim gospodarstvima. Ta se činjenica često gubi u našim raspravama zbog prevladavanja anglo-saksonskih ekonomista, a situaciju u SAD-u doživljava se istovjetnom situaciji u ostatku svijeta. To srećom nije tako.”