Nominalni rast srpskog tržišta osiguranja nastavljen je i u 2016. Na kraju trećeg tromjesečja, u odnosu na isti period prošle godine, ukupna premija uvećana je za 10%. Životna osiguranja uvećena su za 18,9 posto, te sada u ukupnoj premiji sudjeluju sa nešto više od 23%, kažu u Udruženju osiguravatelja Srbije.
Iako tržište osiguranja u Srbiji bilježi rast, po sudjelovanju premije osiguranja u ukupnom BDP i dalje smo na začelju Europe. Kod nas je to sudjelovanje svega 2%, dok u razvijenim zemljama ono iznosi 6%.
Osnovna karakteristika srpske tržišta je loša struktura - nizak postotak učešća životnog osiguranja u usporedbi s neživotnim, kao i visoki udjel obveznog osiguranja u segmentu neživotnih osiguranja - što je pokazatelj nerazvijenosti srpske tržišta. Na kraju prošle godine (2015.) policu životnog osiguranja imalo je nešto više od 700.000 građana Srbije, što je malo manje od 10% ukupnog stanovništva.
Predstavnici osiguravajućih kuća Wiener Stadtische, Generali, Triglav i Merkur, na predstavljanju kampanje UOS-a "Osiguraj budućnost" u četvrtak (15. prosinca 2016. godine), govorili su o potencijalima za rast srpske tržišta osiguranja, kao i planovima da se proizvodi koje nude što bolje prezentiraju privredi i građanima. Ideja kampanje UOS-a je predstavljanje svih prednosti osiguranja, kako za poduzeća, tako i za svakog od nas.
- Cilj nam je ukazati na to da osiguranje nije trošak, jer osiguranjem sebe ili svoje imovine ulažemo u ono što je najvrednije, a to je budućnosti - izjavio je generalni tajnik Udruženja osiguravatelja Srbije Duško Jovanović.
Neosigurano je najskuplje
Osiguranje u poljoprivredi povećava se iz godinu u godinu, ali je i dalje na vrlo niskoj razini, zbog nedovoljne informiranosti poljoprivrednika, smatraju predstavnici osiguravajućih društva.
- Potencijal srpskih tržišta se procjenjuje na gotovo 2,5 milijuna hektara, dok je osigurano svega desetak posto, tako da u toj oblasti postoji još puno prostora - rekao je Vladimir Malešević iz Triglav osiguranja.
On je podsjetio da je država subvencijama koje je u prethodnom periodu davala doprinijela da se olakša taj proces. Sada je, međutim, subvencioniranje ograničeno, na maksimalno 20 hektara.
- To je u redu za, primjerice, voćare. Sa druge strane, za ratarstvo - pogotovu u Vojvodini, to je malo - rekao je Malešević.
On je istaknuo da mali poljoprivredni proizvođači često imaju pogrešnu sliku o tome što im se nudi.
- Nisu dovoljno informirani o ponudama, kao ni o rizicima od kojih se mogu osigurati. Također, dosta ljudi vjeruje da je osiguranje nešto izuzetno skup - rekao je Malešević, dodajući da su cijene sada značajno povoljnije nego ranije.
Ono što je najznačajnije, jeste da trošak osiguranja predstavlja tek neznatni dio u odnosu na štetu koju neka nezgoda može pričini. Jedna jaka elementarna nepogoda može ugroziti ne samo rod jedne godine, već ponekad i narednu - primjerice u uzgoju voća. Zbog toga je osiguranje u poljoprivredi za svakog tko ozbiljno želi baviti ovim poslom - neophodnost.
Osiguranje od nezgoda, dobrovoljno zdravstveno ...
Manje od 10% građana u Srbiji je životno osigurano, a prosječna premija po stanovniku iznosi 22 EUR, rekao je predstavnik Merkur osiguranja Milan Rankov.
Kako je podsjetio, ukupna premija životnog osiguranja u Srbiji iznosi 160 mil EUR, a na tržištu osiguranja životno ima 24% udjela.
Aktuar Dragan Filipović iz Wiener Stadtische govorio je o osiguranju od nezgoda. On je kazao da se za taj proizvod uglavnom odlučuju poslodavci - kroz kolektivno osiguranje, kojim žele zaštititi svoje radnike.
Wiener Stadtische u oblasti zaštite od posljedica nezgoda nudi individualno osiguranje osoba, osiguranje članova kućanstava, kao i osiguranje sportaša.
Svi oni koji žele preglede i neophodne liječničke intervencije obave bez čekanja i kompliciranih procedura zakazivanja, kao i dobiju maksimalnu posvećenost liječnika, sve češće se odlučuju za privatne zdravstvene ustanove.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je proizvod od koga se mnogo očekuje u budućnosti, podsjetila je Marijana Erić iz Generali osiguranja, kuće koja je proizvod prva ponudila u Srbiji.
- Osim kolektivnog osiguranja za radnike, na koje se odlučuju poslodavci, vrlo je važno da se radi na podizanju svijesti kod samih građana. Individualno dobrovoljno zdravstveno osiguranje je i dalje skromno, kako po broju polica, tako i po ukupnoj premiji, ali i ono raste - rekla je Marijana Erić, podsjetivši da je sektor dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ubilježio rast od 46%.
Erić je istakla da postoje različite ponude, te da svaki korisnik može naći nešto po svojoj mjeri. Ono što je važno, jeste da je korištenje police moguće bezmalo odmah po zaključenju - ukoliko vam treba neka medicinska usluga, možete uplatiti osiguranje, te odmah zakazati pregled u mreži zdravstvenih ustanova.