Uvođenje naplate za pacijente koji su svoj zdravstveni problem odlučili riješiti na hitnom bolničkom prijemu, a nisu hitni pacijenti propalo je prije osam godina, kada je takav prijedlog ondašnjeg ministra Darija Nakića javnost sasjekla u startu. Ipak, mnogi se zdravstveni djelatnici i danas zaklinju u taj model jer je, tvrde, i 90% pacijenata na hitnim prijemima nehitno. Sličan prijedlog sljedećeg bi mjeseca ponovno mogao ugledati svjetlo dana u nacrtu zakona o hitnoj medicinskoj službi.
Ublažena varijanta
Donekle ublažena varijanta ne bi pacijenta izravno opalila po džepu, već bi u slučaju utvrđivanja nehitnosti trošak postupka provedenog nad tim pacijentom bio naplaćen od HZZO-a.
– Bolničke hitne krcate su navečer, do kasno u noć i vikendom jer tamo se dobiju kompletne pretrage u kratkom vremenu. To ide na štetu pacijenata s hitnim stanjem. Dolaze ljudi sa zanokticama u tri u noći, kronični bolesnici čije stanje je pod kontrolom, ali oni smatraju da dugo nisu napravili magnet ili CT pa bi, eto, bilo vrijeme da to obave. Žena nakon depilacije došla je žaleći se da je peku noge, a druga je dovela dvoje djece navečer da ih doktor za svaki slučaj pregleda jer ujutro idu na more. Pacijenti uoči godišnjeg odmora dolaze na hitnu tražeći antibiotik unaprijed, ako zatreba. Jedan je zvao hitnu jer se ubo na ružu, uz obrazloženje da na to ima pravo jer 30 godina plaća zdravstvo – nabraja Danijel Šota, predsjednik Sindikata djelatnika hitne pomoći i član radne skupine za izradu prijedloga Zakona o hitnoj medicinskoj službi.
Radna je skupina oformljena krajem siječnja prošle godine, nakon prosvjeda zaposlenih u hitnoj pomoći u travnju 2022., kada su prvenstveno tražili da im se vrati beneficirani radni staž, ali i zakonski uredi njihova djelatnost. Naime, to je jedina hitna služba koja nije regulirana zakonom, dok Zakon o policiji i Zakon o vatrogastvu postoji unazad četiri, odnosno pet godina. Medicinsku hitnu službu definira niz pravilnika koji se, međutim, u velikoj mjeri ne poštuju ili se provode neujednačeno i ovise o financijskim mogućnostima i angažmanu pojedine županije, čime je narušeno ustavno pravo građanima na jednaku zdravstvenu zaštitu. Radna skupina obuhvaća predstavnike Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i nekoliko udruga koje okupljaju djelatnike hitnih službi, zatim Liječničke i Komore medicinskih sestara, a koordinira je resorno ministarstvo. Uvjereni su da će se kontinuitet s ciljem novog Zakona nastaviti bez obzira na sastav buduće Vlade i resornog ministarstva.
Među novostima koje su unijeli u zakonski prijedlog je i ovlast liječnicima u hitnim bolničkim prijemima da propisuju lijekove kako bi se pojednostavilo izdavanje lijeka hitnim pacijentima. Sada je praksa da pacijent kojem liječnik u bolničkoj hitnoj propiše, npr. antibiotik, mora tražiti tko će mu za taj lijek napisati recept pa, ako je noć ili vikend i nema njegova liječnika, dodatni je problem što mu recept neće napisati u svakom zavodu za hitnu medicinski pomoć.
Nadalje, hitnjaci s terena na velike probleme nailaze kad je riječ o korisnicima domova za starije osobe. Nerijetko su smješteni u domove 50 pa i 100 kilometara udaljenim od svog doma i dotadašnjeg prebivališta pa je tamo ostao njihov izabrani liječnik i zdravstveni karton, a kako je u toj populaciji često potreban liječnik, iz domova često zovu hitnu pomoć.
– Velik dio tih domova nema uvjete za transport starijih osoba nosilima iz potkrovlja i preuskim stubama. Nerijetko i vatrogasci priskaču u pomoć jer pacijenta možemo iznijeti jedino kroz prozor! Dok tu trošimo resurse, molimo boga da se negdje drugdje ne dogodi kakva nesreća, da netko ne iskrvari i slično. Zato predlažemo da se zakonski propiše obaveza premještanja zdravstvenog kartona korisnika doma u mjesto, odnosno k liječniku kojem gravitira dom, a tražimo i da se od nadležnog ministarstva pokrene revizija dozvola za rad koje imaju takvi domovi – iznosi Danijel Šota.
Objediniti nabavu vozila
Što se tiče beneficiranog radnog staža za djelatnike hitne medicinske pomoći, radna skupina još treba konačno precizirati konačnu verziju nacrta – hoće li to biti tri ili četiri mjeseca po godini radnog staža. Prošle je godine podršku tom zahtjevu dao i resorni ministar, složivši se da je neprihvatljivo da pacijenta reanimira ili ga nosi na nosilima medicinski tehničar u dobi od 65 godina.
Djelatnost hitne medicine treba urediti u više segmenata. Problem je što sanitetski prijevoz u nekim županijama pri zavodima za hitnu, a u nekim pri domovima zdravlja, podsjeća D. Šota. Vozila kojima se prevoze pacijenti u nekim su županijama prerađena i dotrajala te potpuno neadekvatna, dok bogatije županije imaju suvremena i vrhunski opremljena. Nabavu vozila treba objediniti, ističe. Sustav predviđa više timova 1, koji podrazumijevaju liječnika u timu, dok tim 2 ima dvoje medicinskih tehničara od kojih jedan je specijaliziran za hitnu medicinu. Međutim, u praksi je sve više timova 2 budući da je sve manje doktora koji žele raditi u hitnoj medicini kako u hitnoj pomoći tako i u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima. Riječ je o, prema mnogima, najstresnijoj grani medicine i većina ne želi čitav radni vijek provesti u toj razini stresa, a nije im omogućeno da se nakon određenog protoka godina premjeste u, npr., jedinicu intenzivne njege ili sličan odjel. Zbog toga ima slučajeva u našim bolnicama da specijalisti hitne medicine nakon desetak godina odluče specijalizirati nešto drugo. Od 3362 specijalizanata, koliko ih trenutačno ukupno specijalizira neku od grana medicine, 83 specijaliziraju hitnu medicinu.
Riječ je o, prema mnogima, najstresnijoj grani medicine i većina ne želi čitav radni vijek provesti u toj razini stresa