Što je Radar? Obavještavajte me... O rubrikama: Komentari i analize O autorima: Tamara Depolo Iako je Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, najavio da će Hanfa uskoro sankcionirati novinare ako im se dokaže sukob interesa, europska regulativa izričito navodi da kažnjavanje novinara ne spada u nadležnost regulatora već novinarskih udruženja.
Kako bi novinari trebali pisati o tvrtkama izlistanima na burzi ili cijeni njihovih dionica, a da pri tome Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfi) ne daju povoda za uzbunu, jer "hvale određene dionice" iz osobnog interesa, kako je to nedavno rekao Ante Samodol, predsjednik uprave Hanfe?
Treba li svaki članak koji daje mišljenje o vrijednosti tvrtke, njezinoj tržišnoj poziciji, kvaliteti menadžmenta ili podcijenjenosti odnosno precijenjenosti cijene njezine dionice na burzi biti shvaćen kao preporuka za kupnju ili prodaju dionice?
Samodol tvrdi da će Zakon o tržištu vrijednosnih papira Hanfu ovlastiti da sankcionira novinare kojima dokaže sukob interesa. No mjerodavna Europska regulativa kaže da to nije u nadležnosti regulatornog tijela poput Hanfe. Vjerojatno će se hrvatski zakoni i glede te tematike morati prilagoditi zakonodavstvu Unije. Iako će hrvatski zakonodavac kod primjene svih europskih regulativa imati određen manevarski prostor, osnova regulative se mora poštovati.
Samoregulacija novinske struke
Europska regulativa o zloupotrebi tržišta (2003/6/EG) u svojoj prvoj varijanti stavila je financijske analitičare, kojima je javna procjena vrijednosti tvrtki i prognoza rasta cijene dionica posao, i novinare, koji također pišu o toj tematici, u isti "kazneni rang" glede sukoba interesa i korištenja povlaštenih informacija.
No Europski je parlament s obzirom na to da regulativa predstavlja ograničenje slobode medija izglasao amandman, čime je ingerenciju za sankcioniranje sukoba interesa kod novinara dobilo tijelo iz novinarske struke, a ne nacionalna agencija za nadzor financijskih tržišta. Time regulativa kaže da novinari NE podliježu nacionalnim zakonima o tržištu vrijednosnih papira nego podliježu samoregulaciji - znači sankcije mogu propisati novinarska udruženja, i to na bazi kodeksa ponašanja za novinare prilikom objave financijskih analiza. Novinarska udruženja tako imaju dužnost izraditi kodeks ponašanja za novinare analitičare te praksu u izvješćivanju pojedinih novinara ocijeniti i sankcionirati prema kodeksu. No samoregulacija vrijedi za novinske kuće koje su prihvatile kodeks - u protivnom za njihove novinare vrijede zakonske odredbe, odnosno za sankcioniranje je ovlašteno nacionalno tijelo za nadzor financijskog tržišta.
Dva tjedna karantene
Tako je u Njemačkoj početkom godine osnovan savjet za tiskovne medije, koji je u suradnji s njemačkom agencijom za nadzor financijskog tržišta BaFin sastavio i katalog smjernica glede izvješćivanja s burze te izrade financijskih analiza od strane novinara. Središnja smjernica kataloga kaže da informacije koje je novinar dobio u sklopu svoje profesionalne djelatnosti prije objave informacije smije koristiti samo u publicističke svrhe (znači za pripremu članka), a ne u vlastitu korist. Nadalje, najmanje dva tjedna prije i nakon objave članka koji potencijalno može bitno utjecati na odluke drugih investitora glede u članku spomenute dionice autor članka istom dionicom ne smije trgovati. Ako dođe do sukoba interesa, to treba objaviti, nalaže kodeks. I jedan detalj: novinski članci i financijske analize koji se temelje na informacijama objavljenima putem godišnjih izvješća tvrtki ne mogu se smatrati hvaljenjem ili kritikom dionice iz osobnog interesa novinara.
Prema riječima Klausa Grubelnika, glasnogovornika Finanzmarktaufischta, austrijske inačice Hanfe, i u Austriji bi do kraja godine trebao biti osnovan savjet za tiskovne medije po uzoru na njemački, koji bi trebao izraditi i odgovarajući obvezujući kodeks za financijsku analizu.
Razlika između bitnog i zanemarivog Insajderskom informacijom njemački zakon o zaštiti ulagača i novinarski kodeks smatraju informaciju koja bi BITNO mogla utjecati na cijenu dionice od onog trenutka kada je dostupna svima, znači objavljena u medijima. Dodatak "bitno utjecati" sadrži i 48. članak austrijskog zakona o burzi, koji definira što se treba smatrati povlaštenom informacijom.
Koliko je "bitno"? To se može procijeniti na temelju volatilnosti cijene dionice i njezine likvidnosti u određenom razdoblju te promjeni tih dviju stavki nakon objave određene informacije, kaže primjerice austrijska agencija za nadzor financijskih tržišta. No time se ne može načelno reći koja bi se postotna promjena cijene dionice, kao reakcija primjerice na novinski članak, trebala smatrati bitnom, naglašava agencija.
Hrvatski Zakon o tržištu vrijednosnih papira ne spominje pak razliku između bitnog i zanemarivog utjecaja na cijenu dionice. Članak 103. Zakona kaže: "U smislu ovoga Zakona, povlaštenim informacijama smatraju se sve činjenice koje nisu poznate javnosti, a odnose se na jednog ili više izdavatelja vrijednosnih papira ili na vrijednosne papire, koje bi, da su poznate javnosti, mogle utjecati na cijenu vrijednosnih papira".
Tamara Depolo