Nepošteno bi bilo reći da su domaće tvrtke dobročinitelji samo u božićno vrijeme. Doniraju cijele godine, a neke u iznosima koji premašuju cjelokupne godišnje promete malih poduzeća. Svima su najzanimljiviji iznosi i kriteriji prema kojima to rade. Top-ljestvica najdarežljivijih varljiv je dokument, jer bi poredak vjerojatno bio drukčiji kad bi se darovani iznos gledao u kontekstu imovine, profita i broja zaposlenih. Trebalo bi odvagati i daruju li tvrtke iznad neoporezivih dva posto prihoda.
Motivi darivanja
Apsolutni je rekorder Pliva čije je dobročinstvo ove godine teško 10 milijuna kuna, od čega je najviše darovala zdravstvu. Slijedi Ina sa šest milijuna kuna, Croatia osiguranje sa 5,8 milijuna, PBZ sa 3,5 milijuna, Cemex-Dalmacijacement sa 2,7 milijuna kuna, T-HT sa 2,3 milijuna, VIP donira u prosjeku dva milijuna kuna u godini, a Zaba je ove godine isplatila 1,7 milijuna kuna.
Motivi koji ih vode različiti su: većini dobro poslovanje izravno ovisi o ugledu i povjerenju klijenata. U takvu su položaju banke i telekomunikacijske tvrtke koje u javnosti ne kotiraju visoko prema procjenama humanosti te su svjesne da će im se ovo ulaganje odraziti na dobit. Neke se vode i masovnošću populacije zahvaćene donacijom.
Riječ je o socijalno osjetljivim projektima i o što većem broju korisnika uključenih u njega. Projekt bi trebao biti i u skladu s pozicioniranjem brenda na tržištu otvoreni su u T-HT-u. U Allianzu kažu da donacije i sponzorstva trebaju odgovarati njihovu imidžu, veličini i vrijednostima.
Granica siromaštva
Iz CO-a upućuju na podatke Svjetske banke, prema kojima u potpunoj bijedi živi oko 1,5 milijardi ljudi, a prema istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, čak trećina građana smatra da su njihova kućanstva na granici siromaštva.
Naše tvrtke pomažu uglavnom djeci, znanosti, školstvu, bolnicama, sportu, razminiranju te institucijama koje se bave očuvanjem baštine.