Vijest o tragičnoj smrti makedonskog pjevača Toše Proeskog, koji je kao suvozač poginuo u automobilskoj nesreći na autocesti Zagreb-Lipovac u listopadu prošle godine u samo nekoliko sati obišla je cijeli svijet. Pjevač anđeoskog glasa, kako mu je tepala publika i kritika, humanitarac i borac za dječja prava, u svojoj 26. godini bio je na vrhuncu popularnosti. Tuga i nevjerica nakon nagle smrti Toše Proeskog zavladala je među mnogobrojnim obožavatelja. No, najveća je bol zasigurno ostala u samoj obitelji. Nitko im sina ne može vratiti. Više od šest mjeseci prošlo je od tragične smrti...
Milijun za Tošu
– Paralelno u Makedoniji traje kazneni postupak protiv vozača (u nesreći teže ozlijeđen, op. a.) te u Hrvatskoj postupak za naknadu štete. Tužimo Allianz osiguranje koje je zastupnik osiguravajućeg društva u Makedoniji, koje je osiguravalo kobno vozilo. Od njih potražujemo milijun i sto tisuća kuna.
Čekamo da se Allianz izjasni, no ispod milijun kuna odštete nećemo pristati – kazao nam je Krešimir Škarica, odvjetnik obitelji Proeski.
Potaknuti i nedavnom presudom u kojoj su milijunske novčane odštete dobile obitelji tragično stradalih vatrogasaca na Kornatu, od odvjetnika Škarice i obitelji čiji su članovi stradali pokušali smo doznati kolika je i čime je uvjetovana cijena ljudskog života u Hrvatskoj. Jer, uobičajeno je da, osim kaznenih progona prema odgovornima za nečiju smrt ili invalidnost, obitelji od krivaca traže i novčane odštete.
– Okolnosti tragedije utvrđuju se saslušanjem sudionika, prometnim i medicinskim vještačenjem te očevidom s mjesta događaja. Orijentacijski kriteriji za utvrđivanje odštete proizlaze iz općeg zdravstvenog stanja, dobi stradale osobe, troškovima liječenja, smanjenom životnom aktivnošću i poslovnom perspektivom onoga tko je tragediju preživio, a nije ju sam izazvao. Kad je riječ o odšteti za smrtni slučaj novac se isplaćuje za duševnu bol, pretrpljeni strah i bol obitelji, troškovi pogreba, novčani dodatak za djecu do punoljetnosti... – objašnjava Škarica.
Ipak, kada obitelji tuže državu, nastaju problemi. Potvrđuje to slučaj Miroslava Maškarina, kojemu su liječnici u srpnju 2006. godine u KBC-u Rijeka nakon “rutinske” operacije slijepog crijeva amputirali nogu. Iako je nalaz povjerenstva zagrebačkog Medicinskog fakulteta pokazao da se radilo o liječničkoj pogrešci, Državno odvjetništvo i KBC Rijeka još uvijek utvrđuju odgovornost liječnika.
Maškarinu tek proteza
Miroslav Maškarin od države nije dobio ništa
– Miroslav je od države dobio tek protezu koja je danas premala te iz vlastita džepa mora kupiti novu. Obitelj Maškarin od države i bolnice potražuju više od 13 milijuna kuna odštete zbog invalidnosti sina. A kazneni progon će valjda početi, kad krivci odu u mirovinu – kaže odvjetnica Barić, aludirajući na liječnike. Država je prespora u rješavanju sličnih slučajeva, kaže, stoga život građana u Hrvatskoj vrijedi jako malo. Kamate od 14 posto koje iz godine u godinu rastu, država će, dodaje odvjetnica Barić, naplatiti od građana putem različitih regresa. A ona je, u ovom slučaju pravdu spremna potražiti na sudu u Strasbourgu. O odšteti obitelji poginulih vatrogasaca s Kornata kaže:
– Odšteta je brzo isplaćena jer je postojao jak pritisak javnosti. Vatrogasci su branili državni teritorij, što je bilo presudno za donošenje odštetnih zahtjeva. No, slučaj moga klijenta također je imao (i ima) veliku medijsku pompu, pa rješenja nema. Pitam se kako bi tek prošli obični smrtnici, koji su ovoj državi “zadnja rupa na svirali” – slikovito je zaključila odvjetnica Barić i time dala do znanja što misli po pitanju vrijednosti ljudskog života... A državi je (očigledno) “zadnja rupa na svirali” i obitelj Matašin iz sela Zdenčac pokraj Garešnice. Vladimira Matašina, tada 21-godišnjeg policajca, ustrijelio je (nesretnim?) slučajem iz pištolja 1995. godine u Zagrebu u svome stanu policajac Miroslav Margetić.
13 godina čekanja
– Želim da krivac za smrt moga sina nakon 13 godina konačno bude kažnjen. Ne vjerujem da je pištolj slučajno opalio. Odšteta? Od države nismo dobili niti za trošak izrade nadgrobnog spomenika – kaže majka Matija Matašin. Nemoguće je znati, kaže nam odvjetnik Škarica koji zastupa i Matašine, kada će država isplatiti odštetu. A odštetni zahtjev iznosi 850 tisuća kuna.
– Država u ovom slučaju ignorira bilo kakvu odgovornost za tragediju obitelji Matašin dok ne završi kazneni postupak. To je žalosno budući da je ubijen državnim pištoljem, a policajac je u službi i kad “službeno” nije na poslu – kazuje K. Škarica. Država se za razliku od zemalja Europske unije kojoj težimo, u slučajevima odšteta maćehinski odnosi prema svojim građanima, dodaje odvjetnik. Država naime, štiti samu sebe od građana koji je financiraju.
– Ljudski život u Hrvatskoj je jeftin, sigurnost građana loša je, a sustav vrijednosti jako nizak. Od novca koji se dobije odštetama ne može se živjeti na duge staze. Obitelji su zatrpane kreditima, a djecu treba odškolovati – zaključuje odvjetnik Škarica.