Profil korisnika

"HZZO će opet postati bankomat za proračun"

Marija Crnjak, Poslovni dnevnik - 12.7.2017.

Najava povratka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u državnu riznicu, o čemu ozbiljno razmišlja Vlada, prvenstveno Ministarstvo financija, naišla je na oštre kritike predstavnika strukovnih komora i poslodavaca u zdravstvu, koji upozoravaju da će potez značajno smanjiti transparentnost trošenja novca namijenjenog zdravstvu. Povratak u riznicu neki dan je u Saboru predložio HDZ-ov Ivan Šuker, bivši ministar financija koji se oštro protivio izlasku iz riznice prije dvije godine, a ništa protiv nije imao ni aktualni ministar Zdravko Marić. Njihovi su argumenti da se izdvajanjem iz riznice nije riješio dug u zdravstvu kako se najavljivalo, već je situacija još gora.

Naši sugovornici ističu da je Vlada pobrkala kruške i jabuke. Naime, izlazak HZZO-a iz riznice izborio je bivši ministar zdravlja Siniša Varga prvenstveno zbog uvođenja transparentnosti u financije, a smanjenje duga kanio je postići ukidanjem limita bolnicama i naplati prema izvršenoj usluzi, što je HDZ-ova vlada ukinula i vratila limite.

U Hrvatskoj liječničkoj komori smatraju da je “ponovni ulazak HZZO-a u riznicu inicijativa ‘dokazanih’ financijskih stručnjaka i ekonomskih eksperata koji žele u zdravstvu ponovo uspostaviti financijski obrazac netransparentnog djelovanja, u kojem bi financijskim inženjeringom lažno prikazivali stvarni državni deficit”. Ističu da djelovanje HZZO-a izvan riznice pruža mogućnost sveobuhvatnog konsolidiranja financijskog poslovanja u zdravstvenom sustavu, bolju i potpuniju kontrolu novčanih tijekova, objektivnije sagledavanje financijskog poslovanja. U Komori podsjećaju da najveći dio duga u zdravstvu predstavlja dug države prema HZZO-u, nastao zbog neplaćanja usluga koje je država obavezna plaćati iz općih poreza, što je oko 1,5-2 milijarde kuna godišnje. Upravo to otkriveno je izdvajanjem HZZO-a iz riznice. Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu smatra da vraćanje HZZO-a u riznicu ne može donijeti ništa dobro.

“Uz lošiju uslugu, doći će u pitanje i stabilnost sustava, jer će se zdravstvenim novcem krpati drugi dugovi”, ističe Jurković. Boji se da ćemo se vratiti u vrijeme kad je država svako malo sanirala »neefikasno zdravstvo«, iako je u međuvremenu postalo jasno da baš država svojim neplaćanjem generira taj dug.

Siniša Varga podsjeća da je zdravstveno osiguranje namjenski fond koji pripada pacijentima, a ne švedski stol ministra financija i rizničarke, a vraćanje HZZO-a u riznicu smatra dokazom da Vlada radi sve samo u korist krupnog kapitala i privatnih dobavljača, te pacijente zbog namjernih dugih liste čekanja preusmjerava u privatne klinike.   

NatragTisakDiskutirajte o temi na forumu

Komentari

Članak nema komentara.

Ostavite komentar