Posljednje tri Vlade, kad-tad, dotaknule su se dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali nijedna od njih nije na kraju dirala ni u zaštićene skupine koje imaju pravo na dopunsko na račun države ni u njegovu cijenu. Izuzev one promjene u kojoj je cijena za sve izjednačena na današnjih 70 kuna što je za mnoge u konačnici bilo – poskupljenje.
U posljednjoj “epizodi” hrvatske sage o dopunskom glavnu ulogu očekivano mora imati resorni ministar koji je nakon sastanka sa županima zbog rješavanja dugova bolnica pojednostavio računicu rekavši kako zdravstvu nedostaje tri milijarde kuna. Da bi ih namaknuli, Milan Kujundžić ponovio je ono što stalno govori: udvostručiti cijene cigareta, dodatno oporezivati “rizik” poput alkohola, šećera ili ukinuti pravo na besplatno dopunsko nekim skupinama. Za sve što obavi u hrvatskim bolnicama, ordinacijama, domovima zdravlja, 673.361 državljanin Hrvatske ne plaća participaciju, a nema ni dopunsko zdravstveno osiguranje. Zadnji je to, s kraja prošle godine, podatak o broju ljudi koji su prema nekom već kriteriju oslobođeni plaćanja 70 kuna dopunskog, odnosno za koje to plaća (ili bi trebala) država. “Prevelo” se to kako ide udar na socijalne slučajeve koji će morati plaćati dopunsko. Kad se odmaknu svi interesi i demagogija, ostanu brojke i računica koji bi nam svima trebali biti jasni: novac u zdravstvenom proračunu neće rasti dok ne rastu plaće, zemlja smo s više od milijun umirovljenika i za zdravstvo pune doprinose plaća oko 1,5 milijun ljudi, a više od 80 posto onih koji u ovoj zemlji imaju zdravstvenu iskaznicu lani je koristilo to zdravstvo.
Dopunsko su “povećavali” i lijevi i desni; posljednji put ministar Dario Nakić koji je najavio cijenu od 89 kuna pa ju je sam morao demantirati, a prije njega Rajko Ostojić kojeg su tada također napali iz vlastitih redova. Istovremeno uvodimo lijekove, terapije, zahvate, ali bismo zažmirili na račun. Kako bi pak bio dočekan prijedlog o duplo skupljim cigaretama u zemlji s 30 posto pušača, Kujundžić bar zna da ne treba ni propitivati.