U organizaciji HUO-a i HANFA-e održana je virtualna konferencija "Budućnost životnog osiguranja: Novi koncepti za okruženje dinamičnih promjena". Koneferencija je održana s ciljem poticanja rasprava i promišljanja o životnim osiguranjima koje u trenutačnom ekonomsko-financijskom okruženju prolaze transformaciju izazvanu razdobljem niskih kamatnih stopa ali i dinamičnim tržišnim okolnostima,
U izazovnim uvjetima poslovanja životnih osiguranja sudionici konferencije dotakli su se tema vezanih uz osmišljavanja novih proizvoda po mjeri klijenta preko digitalizacije proizvoda i usluga do osvrta na zaštitnu komponentu osiguranja ali i zakonske izmjene u Zakonu o osiguranjima.
Izlaganjem na temu „Vraćanje životnih osiguranja u život“ konferenciju je otvorio predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman koji je tom prilikom opisujući trenutno stanje na tržištu osiguranja u Hrvatskoj i Europi istaknuo: “Kad pogledamo druge europske zemlje vidimo da su društva za osiguranje puno veća i da imaju puno veće udjele u financijskoj industriji nego što je to slučaj u Hrvatskoj. Prostora za rast ima, a to ilustrira udio premije u BDP-u po čemu je Hrvatska pri samom dnu, iako je slično pozicionirana sa zemljama u okruženju kao što su Slovačka, Mađarska, Grčka, Litva, Latvija”.
Ono što je kod Hrvatske posebno izraženo je mali udio životnih osiguranja u odnosu na ukupna osiguranja. Životna osiguranja u Europi prevladava nad neživotom, a u Hrvatskoj to nije tako. Ako i gledamo premiju po stanovniku po tome je Hrvatska nešto čak i slabija.
Pritom, usprkos smanjivanju garancija u proizvodima sa štednom komponentom, one i dalje ostaju dominantne na hrvatskom tržištu, a svega 15% otpada na životna osiguranja s investicijskom komponentom što je jedna od nižih razina u Europi.
U 2020. godini korona kriza značajno utjecala na sklapanje novih ugovora. Kako Žigman tvrdi zabilježen je značajan pad premije životnih osiguranja zbog gospodarske situacije ali zbog dospijeća portfelja budući da su građani u većem broju sklapali police prije 15-20 godina sada rastu i isplate šteta.
Prema Žigmanovim riječima, jedan od današnjih izazova su niske kamatne stope, što čini veliki problem za tradicionalna životna osiguranja sa sudjelovanjem u dobiti. Ono što je problem je generiranje adekvatnih prinosa s obzirom na postojeću situaciju. Zato, kako tvrdi Žigman primjećujemo da u 2020., nije došlo samo do problema s manjom premijom i s izdacima zbog isplata nego i zbog rasta pričuva koje stvaraju dodatnu, veću obavezu za životna osiguranja.
Kao veliki rizik za naša društva. Žigman vidi u velikoj izloženosti prema državnim obveznicama, iako su one najsigurniji oblik investiranja. Sve promjene prinosa mogu jako brzo promijeniti profitabilnost i utjecaj na bilancu. Izloženost bilo kojem, pa i najsigurnijem obliku investiranja, ako je prevelik, može u slučaju određenih promjena imati prevelik utjecaj. Velika izloženost državnim obveznicama nije slučaj u drugim državama jer tamo postoji i izloženost investicijskim fondovima, korporativnim obveznicama i drugim instrumentima pa će zasigurno i domaća osiguravajuća društva mijenjati politike ulaganje u dogledno vrijeme.
S pogledom u budućnost, g. Žigman smatra da je potrebna radikalna promjena poslovnih modela kod životnih osiguranja. Svi modeli koji su korišteni do sada su iscrpljeni i pred društvima za osiguranje je izazovno razdoblje. Očekuje se inovativnost i kreativnost, a s druge strane treba voditi računa o rizicima i o zaštiti potrošača. Bit će potrebno aktivno upravljanje portfeljom i njegova diversifikacija u cilju generiranja prihvatljivih prinosa uz prihvatljiv rizik, stimuliranje potražnje i razvoj novih prodajnih kanala i naravno daljnji razvoj digitalizacije procesa, integriranje novih tehnologija, umjetne inteligencije, big data tehnologija. To kako tvrdi Žigman nije proces koji će se dogoditi preko noći no ako ne krenemo u tom smjeru za nekoliko godina imat ćemo još slabije tržište životnih osiguranja.“
Posebna zanimljivost konferencije bilo je istraživanje među studentskom populacijom o stavovima mladih prema životnim osiguranjima pod nazivom „Pogled generacije Z na životno osiguranje“ koje je organizirao i predstavio izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto s Ekonomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu (EFZG).
U provedenom istraživanju 81,4% studenata smatra da je životno osiguranje potrebno ili korisno dok njih 78,8% planira koristiti životno osiguranje u budućnosti, a čak 55,9% studenata policu životnog osiguranja planira ugovoriti čim počne ostvarivati stabilne prihode dok njih 62,7% smatra životno osiguranje dugoročnim ulaganjem, od minimalno 30 godina.
O transformaciji životnih osiguranja govorila je Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. istaknuvši sljedeće „Izazove u segmentu životnih osiguranja treba shvatiti kao dodatni poticaj za promjenu. Ta promjena treba obuhvatiti gotovo sve segmente u procesu - od proizvoda koji trebaju biti inovativni i fleksibilni, do digitalizacije i automatizacije poslovnih procesa i u konačnici, sukladno tome, promjenama u mindsetu zaposlenika s naglaskom na razvoj novih vještina. Vjerujem da svi osiguratelji na tržištu teže k ovakvim rješenjima gdje potrebe klijenta definiraju smjer transformacije“.
Govoreći o transaformaciji proizvoda Horvat Martinović se posebno osvrnula na personalizaciju ponude i inovacije kao što su “pay as you live”, koncept koji je već prisutan u nekim zemljama i odnosi se na fleksibilno definiranje premije ovisno o načinu života i navikama klijenata.
Govoreći o transformaciji poslovnog procesa naglasak je stavljen na kontinuirani underwriting, digitalno potpisivanje dokumenata, razmjenu informacija putem aplikacija, ali i primjenu umjetne inteligencije u osiguranje.
– Treba nam digitalna transformacija, puno toga odrađivat će umjetna inteligencija. Ali ljudski kontakt postat će još važniji, osobni savjet i stvaranje odnosa između nas i klijenta bit će presudni u zadržavanju postojećih klijenata i pridobivanju novih – naglasila je Horvat Martinović.
Član Uprave Allianz Hrvatska d.d, Wassim El Helou, s prisutnima je podijelio inozemna iskustva te otkriti zašto poslovanje životnih osiguranja, unatoč brojnim izazovima, ide naprijed: „Da bi se preokrenuo trend na tržištu životnih osiguranja, industrija osiguranja mora ulagati u povećanje svijesti o prednostima životnog osiguranja, razvijati inovativna rješenja za klijente i educirati distribucijske mreže. Mi kao osiguratelji moramo i dalje razvijati proizvode koji podržavaju klijenta u različitim životnim fazama pružajući zaštitu za život i za dugovječnost pritom kombinirajući odgovarajuće garancije s potencijalno većim povratom. To mora biti popraćeno transparentnom i digitalnom komunikacijom s klijentima te učinkovitim uslugama u digitalnom svijetu.“
U sklopu konferencije održana je i moderirana panel rasprava u kojoj su renomirani stručnjaci iz osigurateljnog i financijskog sektora govorili o izazovima i potencijalima u segmentu životnog osiguranja ističući najbolje strategije u poslovanju osiguratelja koje će oblikovati budućnost industrije životnih osiguranja uz referiranje na provedeno istraživanje o stavovima mladih prema životnim osiguranjima. Vančo Balen, član Uprave Croatia osiguranja d.d., pozdravio je činjenicu kako više od 80% studenata smatra da je životno osiguranje potrebno ili korisno, a njih čak 79% u budućnosti planira koristiti životno osiguranje. Izvršni direktor Privredne banke Zagreb d.d. mr.sc. Hrvoje Dajak te Nataša Kapetanović, predsjednica Uprave društva za osiguranje GRAWE Hrvatska d.d., zaključili su kako je provedeno istraživanje jasna smjernica u pogledu budućih promotivnih napora osiguravajućih društava. Direktor slovenske Agencije za zavarovalni nadzor, mag. Gorazd Čibej i članica Upravnog vijeća Hanfe Ilijana Jeleč istaknuli su kako je u procesu transformacije životnog osiguranja vrlo važno voditi računa o zaštiti potrošača.
Paneliste je ugodno iznenadio stav studenata da bi njih 68% sklopilo osiguranje u poslovnici, što upućuje na to da je životno osiguranje posao povjerenje gdje je bitan odnos čovjeka prema čovjeku, naglasila je Nataša Kapetanović. U diskusiji direktan je bio Vančo Balen, naglasivši da je transformacija životnog osiguranje dugotrajan proces te da je puno toga još uvijek u fazi ideja i da se suštinski svi vrte oko garancije i nešto unit linked proizovda. - Da budemo iskreni, nema kamate, nema prinosa, imate novac koji negdje stoji. Za to nema jednostavnog rješenja. To je proces prihvaćanja da smo do toga došli, osvještavanja da će trajati možda i 30 godina i traženja rješenja, naglasio je Balen.
Kako bi pronašli najbolji poslovni put u promijenjenim uvjetima poslovanja životnih osiguranja u godinama koje su pred nama, sudionici konferencije složili su se kako će ključnu ulogu odigrati sofisticirana tehnologija, digitalizacija, novi inovativni proizvodi, ali i zaštitna komponenta koju današnjem tržištu mogu ponuditi jedino osiguravajuća društva kroz segment životnih osiguranja.