MUP je objavio Komentar pokazatelja sigurnosti u Republici Hrvatskoj “COVID i kriminalitet u 2020.”. U publikaciji se između ostaloga navodi da su imovinska kaznena djela iz područja općeg kriminaliteta u padu za 12,7 %.
Teške krađe i provalne krađe
Tijekom 2020. godine nastavio se trend pada teških krađa te ih je u odnosu na proteklu 2019. godinu bilo 17,8 % manje. Zanimljivo je da se broj teških krađa u proteklom desetljeću prepolovio, odnosno prije 2013. godine policija je evidentirala dvostruko više takvih kaznenih djela nego danas.
Isti trend pada i to od 17,5 % prati provalne krađe kao najbrojniji dio teških krađa. Provalne krađe čini počinitelj koji obijanjem, provaljivanjem ili savladavanjem prepreke otuđi predmet iz zatvorenih prostora. Provalnike karakterizira hladnokrvnost i drskost, a često čine seriju kaznenih djela. Mjesečna kretanja provalnih krađa unutar godine ne pokazuju značajniju brojnost u određenim mjesecima, ali ipak možemo reći da dolazi do blagog porasta tijekom srpnja i kolovoza te potom tijekom prosinca. Najveći pad zabilježenih provala imamo u dječje vrtiće i škole, a najbolje su se rješavali slučajevi provala u vikendice gdje je policija bila uspješna gotovo u polovici prijavljenih.
Materijalna šteta prouzročena kaznenim djelima teških krađa u 2020. godini iznosi 124.720.109,00 kuna, a uspješnost razrješenja ovih kaznenih djela u 2020. godini povećala se te iznosi 27,9 %. Svaka peta provala razriješi se u godini prijavljivanja. Procjenjuje se da su mjere vezane uz suzbijanje širenja novog Koronavirusa utjecale na ovu vrstu kriminaliteta budući da su serije provalnih krađa često vezane uz djelovanje organiziranih skupina iz susjednih država, a čije kretanje je zbog provođenja mjera bilo značajno ograničeno. Također, značajan broj ljudi se zadržavao unutar svojih domova te nije napuštao niti ostavljao bez nadzora svoje kuće, stanove i slično. Na području Policijske uprave zagrebačke evidentirano je 41,6 % ukupnog broja svih počinjenih teških krađa zabilježenih na području Hrvatske u 2020. godini.
Važno je napomenuti da je smanjenje broja prijavljenih kaznenih djela teških krađa evidentirano u svim policijskim upravama osim u dvije policijske uprave u kojima je evidentiran porast i to u PU koprivničko-križevačkoj od 9,7 % i PU sisačko-moslavačkoj 3,6 %. Najmanje ovakvih kaznenih djela zabilježeno je na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, svega 60 kaznenih djela, kao i na području PU požeško-slavonske ukupno 65 kaznenih djela teških krađa. Veći broj ovakvih kaznenih djela, osim u PU zagrebačkoj, evidentiran je na područjima sljedećih PU: primorsko-goranske (802 kaznena djela), istarske (795 kaznenih djela), splitsko-dalmatinske (532 kaznena djela), zadarske (511 kaznenih djela) te osječko-baranjske (499 kaznenih djela). Zanimljivo je za znati da ukoliko živite na području dubrovačko-neretvanske, osječko-baranjske, požeško-slavonske, brodsko-posavske ili virovitičko-podravske policijske uprave, iako ste bili žrtva teške krađe, imate bolje šanse da se vaše kazneno djelo razriješi. Naime, te policijske uprave u učinkovitosti razrješenja ovih kaznenih djela imaju gotovo dvostruko bolje rezultate od državnog prosjeka.
Posebno se to odnosi na dubrovačko-neretvansku policiju s koeficijentom razriješenosti teških krađa od 65 %, odnosno na osječko-baranjsku s koeficijentom razriješenosti od 59,3 %. Sličnu visoku učinkovitost nabrojene policijske uprave postižu i u odnosu na utvrđivanje počinitelja provalnih krađa, kao najčešćeg oblika teških krađa. Tijekom 2020. godine prijavljen je najmanji broj krađa u protekla dva desetljeća dok je najveći broj krađa evidentiran 2012. godine i to više od 16 tisuća.
Krađe motornih vozila
Tijekom 2020. godine prijavljene su 703 krađe, teške krađe i neovlaštene uporabe cestovnih motornih vozila, odnosno otuđena su 523 vozila, a što je za 28,5 % manje u odnosu na 2019. godinu kada je otuđeno 731 vozilo. Pronađeno je i vlasnicima vraćeno 475 vozila odnosno 73,3 %, što se može objasniti i smanjenim brojem krađa. Od ukupnog broja otuđenih putničkih vozila zanimljivo je da je iz operativnih evi dencija policije vidljivo kako 97 % otuđenih putničkih vozila nije imalo ugrađenu dodatnu zaštitu protiv krađe izuzev one tvornički ugrađene. Među metama najčešće se bilježe vozila iz grupacije Volkswagen (29,9 %), potom francuski proizvođači (Renault/Peugeot/Citroën) 14,9 %, vozila proizvođača Opel 10,3 % i dr.
COVID-19 mjere utjecale su na ovu vrstu kriminaliteta samom činjenicom pojačane kontrole putnika na graničnim prijelazima, kao i drugim epidemiološkim mjerama koje su se provodile ili se provode u smislu režima prelaska državne granice. Otuđenja motornih vozila u stalnom su padu u proteklih 10 godina, primjerice tijekom 2010. evidentirano je 1.425 kaznenih djela u svezi s otuđenjem motornog vozila, a broj otuđenih vozila u proteklom razdoblju smanjen je za približno 50 %, stoji u izvješću MUP-a.