Šesta po redu Hrvatska aktuarska konferencija pod nazivom "Ususret novoj atmosferi" održava se 16. i 17. rujna 2021. u organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva (HAD).
Konferencija, na kojoj sudjeluju uvaženi domaći i strani osigurateljni stručnjaci i znanstvenici, održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a po prvi put ove godine i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odnosno Uprave za klimatske aktivnosti. Partneri Konferencije su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski ured za osiguranje.
Uvodne govore održale su predsjednica HAD-a, gospođa Lidija Pecigoš Višnjić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija, gospođa Ana Zorić, načelnica Sektora za klimatsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gospođa Višnja Grgasović, te zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, gospođa Ilijana Jeleč.
Nakon zahvale svim pokroviteljima, partnerima i predavačima, gospođa Pecigoš Višnjić istaknula je kako su u fokusu ovogodišnje konferencije dvije ključne teme, a to su klimatske promjene i uloga osigurateljne industrije odnosno aktuarske struke u novom okruženju perceprije rizika te implementacija novog računovodstvenog standarda IFRS 17 za čije su uvođenje intenzivne pripreme već neko vrijeme u tijeku.
Gospođa Zorić istaknula je važnost kontinuiranog prilagođavanja novim situacijama te potrebe za razmjenom znanja i vještina u svrhu razvoja financijske industrije i javne uprave, čiji je primjer i ova Konferencija. U svom izlaganju osvrnula se i na buduće izazove koji stoje pred industrijom, proces uvođenja eura te provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je fokusiran na provedbu 76 reformi i 146 investicija, a za koji je Europska unija namijenila Hrvatskoj 6,3 milijarde eura što čini gotovo 12% hrvatskog BDP-a.
„Klimatske promjene već se događaju, s time se i sami suočavamo, stoga moramo izgraditi otporniju sutrašnjicu.“, poručila je gospođa Višnja Grgasović na početku svoje uvodne riječi. Upozorila je da je utjecaj klimatskih promjena toliko raširen da naš odgovor na njih mora biti sustavan, za što je neophodna uspostava suradnje privatnog i javnog sektora kako bi se postigla pametnija prilagodba klimatskim promjenama kroz unaprjeđenje znanja i upravljanja nesigurnošću. Gospođa Grgasović naglasila je i važnost promicanja osiguranja od prirodnih katastrofa kako bi se smanjili gospodarski i društveni gubici, ali i važnost razvitka nacionalnih programa osiguranja od katastrofa kojima će se korisnike poticati na ulaganje u prilagodbu.
U drugom dijelu uvodne riječi, gospođa Grgasović se osvrnula na drugi cilj klimatske politike EU, smanjenje emisije stakleničkih plinova u tranziciji društva prema nisko ugljičnom razvoju. Također, za postizanje i ovog cilja, istaknula je da je neophodna suradnja s poslovnim svijetom kako bi se, uz korištenje inovativnih financijskih instrumenata, s ograničenim raspoloživim financijskim sredstvima postigao što veći učinak u smanjenju emisija.
Gospođa Jeleč se u svojoj prezentaciji osvrnula na ono što je obilježilo period iza nas te dala osvrt na naredni period. Pokazala je kretanja zaračunate bruto premije koja pokazuju da se ukupna zaračunata bruto premija tržišta u 2020. godini zadržala na razini prethodne godine, dok je u 2021. godini osiguranje od automobilske odgovornosti glavna odrednica oporavka premije neživotnih osiguranja. Učinci korona krize i višegodišnje razdoblje niskih povrata vidljivi su u negativnim premijskim trendovima životnih osiguranja, no ipak dolazi do blagog oporavka u 2021. godini.
Gospođa Jeleč osvrnula se na primjetan rast likvidiranih šteta životnih osiguranja, 18,3% u 2020., koji je posljedica zrelog portfelja u kojem se događaju prirodni isteci polica životnih osiguranja, što očekujemo i u narednim razdobljima. U segmentu neživotnih osiguranja, u 2020. godini su likvidirane štete porasle za 3,9%, što je posljedica potresa.
„Struktura ulaganja društava za osiguranje i dalje ostaje više-manje dominantno usmjerena na državne obveznice.“, iznijela je gospođa Jeleč te dodala da, unatoč blagoj diversifikaciji portfelja, rizik koncentracije izloženosti, koji potencira i izloženost riziku likvidnosti, i dalje ostaje znatno izraženiji u RH nego u ostalim usporedivim zemljama EU.
„Potisnuta profitabilnost životnih osiguranja jedan je od najvećih izazova u recentnom razdoblju.“, rekla je gospođa Jeleč te dodala da je profitabilnost životnih osiguranja na najnižoj razini još od 2013. godine, uzevši u obzir značajan pad premijskih prihoda uz istodobni rast izdataka za štete, kao i višegodišnji izazov generiranja primjerenih prinosa.
Solventnost društava za osiguranje i dalje je iznad regulatornog minimuma, očuvana unatoč krizi koja nas je pogodila. Gospođa Jeleč je premijerno prikazala dio rezultata stres testa sustava za 2021. i 2022. godinu na malo vjerojatnim makro ekonomskim pokazateljima i rezultat je pokazao da bi, unatoč simuliranom snažnom stresu, društva za osiguranje i dalje bila stabilna.
Na samom kraju, gospođa Jeleč je skrenula pažnju na ESG i održive financije koji će definitivno obilježiti poslovanje društava za osiguranje u nadolazećem periodu te na uvođenje eura 1.1.2023., što će imati utjecaj na SCR društava za osiguranje.
U nastavku konferencije govorio je dr. sc. Kristijan Horvath na temu “Razumjeti prošlost i predvidjeti budućnost: vrijeme, klima i klimatske promjene” istaknuvši značaj klimatskog modeliranja korištenjem postojećih statističkih podataka.
Prof. dr. sc. Hansjoerg Albrecher u svom predavanju „On Recent Advances in Flood Risk Modeling“ predstavio je zanimljiva dostignuća u procjeni rizika od poplava, dok se prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić kroz predavanje „Globalno zatopljenje i odziv zagrebačke klime“ osvrnula na obilježja urbane klime te lokalne i globalne utjecaje na istu.
Christopher Genillard „Risk Management 3.0“ u svom predavanju istaknuo je izazove u upravljanju rizicima koje nose klimatske promjene, dok su gospođa Ana Cvitan Penezić i gospođa Antonija Lovreković u predavanju pod nazivom Sustainable investments – steps forward govorile o aktualnoj temi odgovornog i održivog ulaganja.
U sklopu konferencije održan je i okrugli stol pod nazivom „Klimatske promjene“ kao i, prvi put ove godine, online Pub quiz.
Moderatorica konferencije je Snježana Bertoncelj. Zlatni sponzor konferencije je Croatia osiguranje, srebrni su Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, Uniqa osiguranje i Merkur osiguranje, dok su medijski pokrovitelji Osiguranje.hr i Svijet osiguranja.