Za godinu dana u Hrvatskoj će se plaćati samo eurima, a do tada treba još mnogo toga napraviti, od zamjene gotovog novca, opskrbe banaka i trgovina, do konverzije kredita i depozita. Najvažnije je - kaže premijer Andrej Plenković - zaštita potrošača od poskupljenja, i to isticanjem cijena i u kunama i u eurima - kako bi proces senzibiliziranja građana na euro krenuo i prije nego što se uvede.
Dvojne će se cijene morati istaknuti na jasan i vidljiv način, i u poslovnim prostorima i na internetu. Ali ima i mnogo iznimki kada to neće biti obvezno.
Ministar financija Zdravko Marić nabrojao je neke od njih:
- Automati za ubacivanje kovanica za slatkiš ili vodu, pa štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, proizvodni objekti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prigodne prodaje, isto tako i prodaja putem kioska - objasnio je.
Iako Hrvatska uvodi euro baš u vrijeme kada je inflacija ionako prilično visoka, utjecaj konverzije bit će jednokratan i ne prevelik, smatra guverner HNB-a Boris Vujčić.
- Imamo primjere drugih zemalja koji pokazuju da je ona porasla između 0,2 i 0.4 najviše. U hrvatskom slučaju u ovoj godini to će biti jako malo, učinak uvođenja eura na ukupnu stopu inflacije će biti manje od 10 posto, poručio je Vujčić.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj ukupno čak 36 milijardi kuna građani čuvaju kod kuće, pa iz Vlade i HNB-a predlažu kako olakšati zamjenu tog novca. Predsjednik Vlade Plenković poručuje da ga već sada polažu na svoje račune u bankama, jer je to najjednostavniji način - jer će se uvođenjem eura, kaže, sve ono što je u kunama u bankama automatski pretvoriti u eure.
Manje iznose gotovine građani će moći potrošiti i u trgovinama prva dva tjedna 2023.
- Ostatak ili "resto" se vraća u eurima osim ako to zaista fizički ili tehnički nije moguće napraviti, poručio je ministar Marić.
Cijelu 2023. gotovina će se moći bez naknade zamijeniti u bankama, Fini i pošti, u jednoj transakciji do 100 novčanica i 100 kovanica. Nakon toga novčanice kuna u HNB-u mijenjat će se neograničeno.