Profil korisnika

Izvješće s prvog dana Hrvatske aktuarske konferencije

Osiguranje.hr - 11.11.2022.

Sedma po redu Hrvatska aktuarska konferencija pod nazivom "Izvan okvira" održava se 10. i 11. studenog 2022. u organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva (HAD).
Konferencija, na kojoj sudjeluju uvaženi domaći i strani osigurateljni stručnjaci i znanstvenici, održava se pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva financija i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, uz već tradicionalne partnere Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatski ured za osiguranje. 

Uvodne govore održale su predsjednica HAD-a, gospođa Lidija Pecigoš Višnjić te članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, gospođa Ilijana Jeleč.

Nakon zahvale svim pokroviteljima, partnerima i predavačima, gospođa Pecigoš Višnjić istaknula je kako je ideja bila učiniti ovogodišnji program što raznolikijim s naglaskom na teme koje osigurateljna industrija našeg tržišta trenutno intenzivno živi, a to su novi računovodstveni standardi IFRS 17, uvođenje eura i inflacija te njihovi utjecaji na gospodarstvo odnosno na industriju osiguranja u cjelini. U dijelu programa „Zanimanje aktuar“ svoja aktuarska iskustva podijelit će članovi HAD-a koji rade na tržištima izvan Republike Hrvatske, a pod sloganom „Izvan okvira“ organiziran je okrugli stol na kojem će svoja trenutna iskustva podijeliti bivši aktuari koji se danas ne bave onim što se kod nas smatra „tipičnim“ poslovnima aktuara. Uz navedeno, program konferencije pokrivat će i niz znanstvenih i tržišnih tema.

Gospođa Jeleč se u svojoj prezentaciji osvrnula na period iza nas za koji je naglasila da je bio iznimno intenzivan u nekoliko segmenata te na izazove koji dolaze. Za početak je pokazala usporedbu kretanja zaračunate bruto premije u odnosu na proteklu godinu gdje je prisutan godišnji rast, osobito na tržištu neživotnih osiguranja koja rastu po dvoznamenkastim stopama već 17-ti mjesec za redom (10,9%), dok je kod životnih osiguranja primjetan blagi porast (1,4%).
U nastavku se gospođa Jeleč osvrnula na usporedbu likvidiranih šteta 09/2021 u odnosu na 09/2022 pri čemu je primjetan nastavak rasta likvidiranih šteta životnih osiguranja od 13,4% kao posljedica zrelog portfelja u kojem se događaju prirodni isteci polica životnih osiguranja, a što se očekuje i u narednim razdobljima. U segmentu neživotnih osiguranja za isto razdoblje su likvidirane štete porasle za 6,6%, od čega čak 55% čini prekogranično osiguranje, što je posljedica rasta portfelja nekih osiguratelja u prekograničnom poslovanju. Također, rast šteta primijećen je i u segmentu motornih vozila uslijed povećane izloženosti, ali i inflacije šteta. Štete imovinskih osiguranja su u padu budući da nije bilo nekih ekstremno velikih šteta, a odštetni zahtjevi povezani s potresom su velikim dijelom riješeni.

„Struktura ulaganja društava za osiguranje i dalje ostaje dominantno usmjerena na državne obveznice pri čemu je naglasak na državne obveznice Republike Hrvatske“, iznijela je gospođa Jeleč te dodala da ipak, pomalo, dolazi do diverzifikacije portfelja. Nadalje, istaknula je da porast kamatnih, odnosno, diskontnih stopa ima snažan utjecaj na smanjenje vrijednosti imovine i obveza osiguravatelja. Međutim, izloženost društava kamatnom riziku podnošljiva je s aspekta stabilnosti kapitala tj. društva za osiguranje su adekvatno kapitalizirana na razini sustava. Također, provedeni rezultati analize uvođenja eura pokazuju relativno mali učinak na potrebni solventni kapital za kompozitna društva i neživotna osiguravajuća društva, dok je za životna osiguravajuća društva učinak ipak nešto veći.

Tijekom izlaganja gospođa Jeleč komentirala je i dobit društava za osiguranje tj. dobit prije poreza i ukupnu sveobuhvatnu dobit s obzirom na nedavna kretanja na tržištima. Zaključak je da su se nepovoljna tržišna kretanja snažno negativno odrazila na ukupnu sveobuhvatnu dobit društava za osiguranja u 2022.

Dio izlaganja je stoga bio posebno posvećen geopolitičkim rizicima, energetskoj krizi i rastu cijena koji dovode do povećanja ranjivosti industrije osiguranja kroz kombinacije skoka tržišnog rizika, rasta kamatnih stopa te porasta makroekonomskih neizvjesnosti. Naglašeno je da će u primarnom fokusu regulatora biti zalihe kapitala i likvidnosti što su osnovni preduvjeti očuvanja stabilnosti društava, a samim time i cijelog sustava. 

Na samom kraju, gospođa Jeleč se osvrnula na 2023. te očekivanja i izazove koje ona može donijeti. Istaknula je dugoročne koristi uvođenja eura na tržište osiguranja (poput eliminacije tečajnih razlika, smanjenja izloženosti kreditnom riziku zemlje, povećanja likvidnosti, veće mogućnosti diverzifikacije portfelja, jačanja konkurencije te smanjenja troškova za platni promet) koji nadmašuju kratkoročne neželjene utjecaje (poput smanjenja kapitaliziranosti i troškova provedbe konverzije, kao i prilagodbe informatičkih i računovodstvenih sustava) te pokazala projekcije prema kojima će uvođenje eura imati utjecaj na povećanje najbolje procjene društava za osiguranje. Za kraj, istaknula je kako se regulatorni okvir također razvija i prati sve navedene promjene na tržištima.

U nastavku konferencije održana je tema „Zanimanje aktuar – Austrija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo“. Svoja izlaganja održale su Ana Novosel (Austrija), Stela Šeperić (Njemačka), Ivana Šimić i Mela Šimpraga (Ujedinjeno Kraljevstvo). One su podijelile svoja iskustva i općenito praksu rada na tržištima izvan Republike Hrvatske.

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol pod nazivom „Aktuari izvan okvira“.
Govornici na okruglom stolu bili su: Nataša Kapetanović, GRAWE Hrvatska d.d., Radojka Hainski, CROATIA osiguranje mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom d.o.o., Ivan Zalar, CROATIA osiguranje d.d., te Mia Pamuković Žuvela, Infobip d.o.o. i moderatorica Snježana Bertoncelj, Tools4f, s.r.o..
Cilj okruglog stola bio je predstaviti mogućnosti i smjerove razvoja aktuara kao i preduvjete koje je potrebno ispuniti. U uvodnom dijelu panelisti su se predstavili kroz svoj zanimljiv profesionalni razvoj, izazove s kojima su se susretali tijekom kontinuirane edukacije kroz formalne studije, seminare ali i kroz rad u praksi. Panelisti su istaknuli kako im je aktuarska naobrazba i struka dala određenu širinu i temelje potrebne za bolje razumijevanje i analizu problematike s kojom se susreću u svom radu. 
Zaključeno je kako je učinkovita i primjerena komunikacija bitan dio svakog aktuarskog posla te da ista mora biti jasna i primjerena ciljanoj publici, a komunikacijske vještine potrebno je kontinuirano unapređivati.
Panelisti su se u svojim izlaganjima dotaknuli i teme današnje potražnja za aktuarima na tržištu rada te koliko je aktuarska profesija zanimljiva mladim ljudima i kako je učiniti prepoznatljivom.

Doc. Dr.sc. Snježana Lubura Strunjak, PMF-Matematički odsjek, predstavila je industrijske doktorate kroz HORIZON-MSCA-2022-DN-01-01 projekt.

Gospodin Dean Klemente Maletić, Allianz Hrvatska d.d., u svom predavanju na temu „Zdravstveno osiguranje – brojevi s ljudskim licem“ osvrnuo se na organizaciju i financiranje zdravstvene zaštite u javnom i privatnom sustavu u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na dobrovoljno zdravstveno osiguranje čiji pružatelji usluga su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i članovi Hrvatskog ureda za osiguranje.
U svom izlaganju, gospodin Klemente Maletić prezentirao je, između ostalog, kretanja premije i likvidiranih šteta za dopunsko osiguranje kod osiguravajućih društava koja ukazuju na zadovoljavajući tehnički rezultat odnosno na adekvatno upravljanje svim preuzetim rizicima. Što se tiče dodatnog zdravstvenog osiguranja, istaknuo je da je stopa rasta veća nego stopa rasta dopunskog zdravstvenog osiguranja, te da se može zaključiti da se radi o osiguranju budućnosti, a njegov razvoj ovisi o spremnosti osiguravajućih društava na razvijanje polica i prepoznavanje potreba tržišta.
Također, gospodin Klemente Maletić govorio je i o promjenama i izazovima koje donosi tržište dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te utjecaj istih na osiguravajuća društva.

Dr. sc. Rebeka Čorić u svom predavanju „Primjena strojnog učenja u sektoru osiguranja“ govorila je o potencijalu velike količine podataka koja je danas dostupna i strojnom učenju koji olakšava poslovne procese te može unaprijediti poslovanje.
Kroz nekoliko primjera, poput detekcije prijevara, obrade zahtjeva te korisničke podrške i optimizacije cijena, dr. sc. Čorić pokazala je prednosti korištenja algoritma strojnog učenja u osiguravajućem društvu i istaknula da trenutni primjeri iz prakse pokazuju kako se u Republici Hrvatskoj već polako događa prijelaz na digitalno poslovanje. 
Primjer jednog takvog prijelaza je prvo potpuno digitalno automobilsko osiguranje, LAQO, Croatia osiguranja.

Moderatorica konferencije je Snježana Bertoncelj. 

Zlatni sponzori konferencije su Croatia osiguranje i Merkur osiguranje, srebrni sponzori su Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, Triglav osiguranje i Generali osiguranje, dok je brončani sponzor Uniqa osiguranje. 

NatragTisakDiskutirajte o temi na forumu

Komentari

Članak nema komentara.

Profil korisnika
Komentari
Najčitanije
Anketa

Je li korona kriza promjenila vaš posao i način rada?



Osiguranje Forum

Posjeti forum

Dakio | 28.10.2022. 11:36:58
Koliko košta premija UNIQA dopunskog osiguranja?
Dakio | 29.8.2022. 15:10:28
Dodatno zdravstveno osiguranje(iskustva)
musawo | 2.4.2022. 16:18:26
BUY SSD CHEMICAL CLEANSING FOR MONEY+27717917137WHATSAPP
musawo | 2.4.2022. 16:21:49
Join illuminati and live happy life+27717917137whatsapp in south africa,sudan,namibia