Na Hrvatskoj aktuarskoj konferenciji „Izvan okvira“ održanoj 10. i 11. studenog 2022. zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Ilijana Jeleč osvrnula se na izazove industrije osiguranja u 2022. i 2023. godini. Pri tom je istaknula da je na domaćem tržištu osiguranja u prva tri tromjesečja ove godine ostvaren godišnji rast zaračunate bruto premije svih osiguranja za 7,9 posto u odnosu na prva tri tromjesečja lani, što je rezultat snažnijeg rasta neživotnih u odnosu na životna osiguranja.
Naime, neživotna osiguranja ostvaruju dvoznamenkaste stope rasta već 17-ti mjesec za redom (10,9 posto), dok životna osiguranja pokazuju tek blagi porast na godišnjoj razini (1,4 posto). Istodobno, raste značaj dospjelih ugovora osiguranja života u odnosu na likvidirane štete imovinskih osiguranja s obzirom na to da su odštetni zahtjevi povezani s nedavnim potresima većim dijelom do sada već isplaćeni.
Jeleč se tom prilikom osvrnula i na usporedbu strukture ulaganja osiguravatelja u odnosu na ostala tržišta EU i na činjenicu da hrvatska društva imaju veću koncentraciju ulaganja u odnosu na društva za osiguranje na tržištu EU, što ista potencijalno izlaže kreditnom ali i riziku likvidnosti. No, društva za osiguranje iz RH imaju prosječno veći omjer likvidne u odnosu na ukupnu imovinu od prosjeka društava na razini EU. U posljednje je vrijeme zamjetan trend blage diversifikacije ulaganja društava za osiguranje u RH, pa se povećavaju ulaganja u UCITS fondove, nekretnine i korporativne obveznice
Društva za osiguranje trenutačno se suočavaju s rastom kamatnih stopa, pri čemu se na strani obaveza osiguravatelja događa pad tehničkih pričuva, a na strani imovine pad vrijednosti ulaganja. No, u uvjetima rasta krivulje nerizične kamatne stope u HRK, tehničke pričuve na razini tržišta osiguranja padale su brže od vrijednosti pada ulaganja odnosno imovine osiguratelja To je u konačnici rezultiralo i rastom prosječnog omjera solventnosti odnosno kapitaliziranosti društava za osiguranje na razini sustava s 210 na 220 posto. Industrija osiguranja je, bez obzira na kretanje kamatnih stopa, stabilna te je višak imovine nad obvezama znatno veći od propisanog regulatornog minimuma. Nepovoljna tržišna kretanja ipak se odražavaju na dobit društava, posebice u segmentu životnih osiguranja, dok je u segmentu neživotnog osiguranja situacija povoljnija. Rizici povezani s geopolitičkom situacijom, energetskom krizom i porastom cijena povećavaju ukupnu ranjivost industrije osiguranja.
Uz osvrt na ovu godinu tijekom prezentacije I. Jeleč se osvrnula i na izazove s kojima će se društva suočiti u 2023. godini. Uvođenje eura jedan je od značajnijih događaja koji će donijeti osigurateljnim društvima dodatne troškove obavještavanja klijenata i dvojnog iskazivanja cijena, prilagodbe informatičkih i računovodstvenih sustava, a utjecat će i na smanjenje kapitaliziranosti društava. Neki od pozitivnih učinaka odnosit će se na manje troškove platnog prometa, eliminaciju tečajnih rizika, smanjenje izloženosti kreditnom riziku te optimizaciju poslovanja. Uz uvođenje eura istodobno uvođenje novog računovodstvenog standarda, MSFI 17 s početkom 2023. donosi dodane troškove osiguravateljima te su aktivnosti oko pripreme i u tom dijelu poslovanja visoko na razini prioriteta industrije osiguranja.
Konferencija je održana on-line, pod pokroviteljskom Hanfe i Ministarstva financija te u partnerstvu s Hrvatskim uredom za osiguranje (HUO) i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK). Na njoj su sudjelovali uvaženi domaći i strani osigurateljni stručnjaci i znanstvenici. Događaj je održan sedmu godinu zaredom, a obuhvatila je brojne aktualne teme, poput spremnosti industrije za euro, uvođenje IFRS 17 standarda, cyber i geopolitičke rizike te druge teme.