Allianzov barometar rizika za 2023. donosi stabilnost i promjenu. Cyber-incidenti i prekidi poslovanja na vrhu su ljestvice najvećih rizika za poduzeća drugu godinu zaredom (oboje s 34 % svih odgovora). Međutim, makroekonomska kretanja, kao što su inflacija, volatilnost financijskih tržišta i nadolazeća recesija (skok s 10. mjesta na 3. mjesto u odnosu prema prethodnoj godini), kao i utjecaj energetske krize (nova stavka na 4. mjestu) ono je što se najviše penje na ovogodišnjem popisu globalnih poslovnih rizika, dok se ekonomske i političke posljedice u svijetu nakon bolesti COVID-19 i rata u Ukrajini počinju osjećati.
Takve važne zabrinutosti zahtijevanju hitno djelovanje poduzeća, što ujedno objašnjava zašto su prirodne katastrofe (s 3. na 6. mjesto) i klimatske promjene (sa 6. na 7. mjesto) pale na godišnjoj ljestvici, kao i izbijanje pandemije (s 4. na 13. mjesto) s obzirom na to da su cjepiva pomogla da se ukinu zatvaranja i ograničenja. Politički rizici i nasilje još su jedna stavka u prvih 10 globalnih rizika na 10. mjestu, dok se nedostatak kvalificirane radne snage penje na 8. mjesto. Promjene zakonodavstva i propisa ostaje ključni rizik na 5. mjestu, dok požari i eksplozije padaju za dva mjesta, na 9. mjesto. Pogledajte ljestvicu svih globalnih i nacionalnih rizika.
Najveći rizik u Hrvatskoj predstavljaju makroekonomska kretanja (50% ispitanika), koji je u prošloj godini zauzimao posljednje sedmo mjesto (11%). Slijedi rizik od promjene zakonodavstva i propisa (38% ispitanika) koji se prošle godine također nalazio na sedmom mjestu u Hrvatskoj (11% ispitanika). Drugo mjesto uz njega dijeli i rizik od prirodnih nepogoda koji se prošle godine nalazio na prvom mjestu (55%). Rizik od cyber-incidenata pao je s drugog mjesta na četvrto mjesto (29%) u 2023. godini, a s njim u ovoj godini četvrto mjesto dijeli novi rizik energetska kriza. Šesto mjesto zauzimaju prekid poslovanja (17%) s padom u odnosu na 2022. (30%) i nedostatak kvalificirane radne snage (porast sa sedmog mjesta u odnosu na 2022.). Osmo mjesto dijele čak tri rizika gdje je najveći pad zabilježen za rizik klimatske promjene (13%) koji je pao s petog mjesta u odnosu na prošlu godinu (26% u 2022.). Osmo mjesto uz njega dijele: požari i eksplozije (19% u 2022.) te tržišna kretanja kao novi rizik u ovoj godini kojeg navodi 13% ispitanika.
Allianzov barometar rizika godišnja je ljestvica poslovnih rizika koju je sastavio osiguratelj društava Allianz Grupe Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS), zajedno s drugim subjektima Allianza, a koji uključuje stajalište 2712 stručnjaka za upravljanje rizicima u 94 zemlje i teritorija, uključujući izvršne direktore, stručnjake za upravljanje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje. Objavljeno je 12. put.
Glavni izvršni direktor AGCS-a Joachim Mueller komentira nalaze: „Drugu godinu zaredom Allianzov barometar rizika upućuje na to da su poduzeća najviše zabrinuta zbog rastućih cyber-rizika i prekida poslovanja. U isto vrijeme inflaciju, nadolazeću recesiju i energetsku krizu vide kao neposredne prijetnje svojem poslovanju. Poduzeća – u Europi i posebno u SAD-u – zabrinuta su zbog trenutačne 'permakrize' koja proizlazi iz posljedica pandemije te gospodarskoga i političkog utjecaja tekućeg rata u Ukrajini. To je test otpornosti na stres za svako poduzeće.“
„Pozitivna je vijest da kao osiguratelj vidimo stalna poboljšanja u tom području među mnogim našim klijentima, posebno kad je riječ o tome da opskrbni lanac bude otporniji na zastoje, poboljšavajući planiranje kontinuiteta poslovanja i jačanje cyber-kontrola. Poduzimanje mjera za izgradnju otpornosti i smanjenje rizika sada je u središtu interesa poduzeća s obzirom na događaje posljednjih godina.“
U 2023. četiri najveća rizika Allianzova barometra rizika općenito su dosljedna za sve veličine poduzeća na globalnoj razini – velika, srednja i mala – kao i za glavna europska gospodarstva i SAD (osim u energetskoj krizi). Rizici za poduzeća u azijsko-pacifičkim i afričkim zemljama pokazuju određena odstupanja, odražavajući različit utjecaj tekućeg rata u Ukrajini i njegovih gospodarskih i političkih posljedica.
Digitalne opasnosti i opasnosti od prekida
Cyber-incidenti, kao što su prekidi rada IT sustava, napadi ucjenjivačkim softverom (ransomware) ili povrede podataka, na prvom su mjestu kao najvažniji rizik na globalnoj razini već drugu godinu zaredom – prvi put da je do toga došlo. Najveća su opasnost u 19 različitih zemalja, među kojima su Kanada, Francuska, Japan, Indija i Ujedinjeno Kraljevstvo. To je rizik koji najviše zabrinjava mala poduzeća (<250 milijuna dolara godišnjeg prihoda).
„Za mnoga poduzeća prijetnja u cyber-sferi i dalje je veća nego prije, a odštetni zahtjevi za cyber-osiguranje ostaju na visokoj razini. Velika poduzeća navikla su biti meta, a ona s odgovarajućom cyber-sigurnošću mogu učinkovitije odbiti većinu napada. Utječe sve više i na mala i srednja poduzeća. Ona su sklona podcjenjivati svoju izloženost i moraju kontinuirano ulagati u jačanje svojeg okvira cyber-kontrole“, kaže Shanil Williams, AGCS-ov član Uprave i glavni voditelj za preuzimanje poslovnih rizika, odgovoran za preuzimanja cyber-rizika.
Prema Allianzovu Centru za upravljanje cyber-rizicima, učestalost napada ucjenjivačkim softverom ostaje povećana u 2023., dok prosječni trošak povrede podataka na svojem vrhuncu iznosi 4,35 milijuna dolara i očekuje se da će 2023. premašiti 5 milijuna dolara. Sukob u Ukrajini i šire geopolitičke napetosti povećavaju rizik od cyber-napada velikih razmjera pod pokroviteljstvom sudionika određenih država. Osim toga, postoji i sve veći nedostatak stručnjaka za cyber-sigurnost, što je izazov kad je riječ o poboljšanju sigurnosti.
Za poduzeća u mnogim zemljama 2023. vjerojatno će biti još jedna godina povećanih rizika za prekid poslovanja (BI) jer su mnogi poslovni modeli osjetljivi na iznenadne šokove i promjene, što zauzvrat utječe na dobit i prihode. Na 2. mjestu u svijetu, prekid poslovanja najveći je rizik u zemljama kao što su Brazil, Njemačka, Meksiko, Nizozemska, Singapur, Južna Koreja, Švedska i SAD.
Opseg razornih izvora širok je. Cyber-sfera razlog je zbog kojeg se poduzeća najviše boje prekida poslovanja (45 % odgovora); drugi najvažniji uzrok je energetska kriza (35 %), nakon čega slijede prirodne katastrofe (31 %). Zbog naglog porasta cijena energije neke su energetski intenzivne industrije bile prisiljene učinkovitije koristiti energiju, premjestiti proizvodnju na alternativne lokacije ili čak razmotriti privremeno zaustavljanje poslovanja. Posljedične nestašice prijete pojavom poremećaja opskrbe u brojnim ključnim industrijama u Europi, uključujući hranu, poljoprivredu, kemikalije, farmaciju, građevinarstvo i proizvodnju, iako topli zimski uvjeti u Europi i stabilizacija cijene plina pomažu ublažiti energetsku situaciju.
Moguća globalna recesija još je jedan vjerojatni izvor poremećaja u 2023., s mogućnošću nedostatka dobavljača i njihove insolventnosti, što posebno zabrinjava poduzeća s jednim ključnim dobavljačem ili ograničenim ključnim dobavljačima. Prema Allianz Tradeu, globalna insolventnost poduzeća vjerojatno će znatno porasti u 2023.: +19 %.
Makroekonomska slabost
Makroekonomska kretanja kao što su inflacija ili volatilnost ekonomskih i financijskih tržišta na trećem su mjestu kao najveći rizik za poduzeća u svijetu u 2023. (25 %) u odnosu prema 10. mjestu u 2022.– prvi put da se taj rizik pojavio među prva tri rizika tijekom desetljeća. Sva tri glavna gospodarska područja – Sjedinjene Države (SAD), Kina i Europa – istodobno proživljavaju krizu, iako iz različitih razloga, prema Allianzovu istraživanju koje predviđa recesiju u Europi i SAD-u 2023. Inflacija posebno zabrinjava jer „izjeda“ strukturu cijena i marže profitabilnosti mnogih poduzeća. Kao i u realnom gospodarstvu, financijska tržišta suočavaju se s teškom godinom jer središnje banke crpe višak likvidnosti u cijelom sustavu, a obujam trgovanja opada čak i na povijesno likvidnim tržištima.
„Godina 2023. bit će puna izazova; u isključivo ekonomskom smislu vjerojatno će to biti godina koju će pokušati zaboraviti mnoga kućanstva i poduzeća. Ipak, nema razloga za očajavanje“, kaže Ludovic Subran, glavni ekonomist u Allianzu. „Kao prvo, zaokret u kamatnim stopama pomaže, ne samo milijunima štediša. Srednjoročna perspektiva također je mnogo bolja, unatoč – ili bolje rečeno, zbog – energetske krize. Posljedice, povrh očekivane recesije 2023., već postaju jasne: prisilna transformacija gospodarstva u smjeru dekarbonizacije, kao i povećanje svijesti o rizicima u svim dijelovima društva, uz jačanje društvene i ekonomske otpornosti.“
Uzlazni i silazni trend rizika
Energetska kriza najveći je uzlazni trend rizika Allianzova barometra rizika koji se prvi put pojavljuje na 4. mjestu (22 %). Neke industrije, kao što je proizvodnja kemikalija, gnojiva, stakla i aluminija, mogu se oslanjati na jedan izvor energije – ruski plin u slučaju mnogih europskih zemalja – i stoga su osjetljive na poremećaje u opskrbi energijom ili povećanja cijena. Ako takve osnovne industrije nailaze na poteškoće, posljedice se mogu osjetiti u drugim sektorima koji se nalaze niže u lancu vrijednosti. Prema Allianz Tradeu, energetska kriza ostat će najveći šok profitabilnosti posebno za europske zemlje. Na sadašnjim razinama, cijene energije izbrisale bi profit većine nefinancijskih poduzeća jer se snaga postavljanja cijena smanjuje zbog usporavanja potražnje.
Potaknuti činjenicom da je 2022. još jedna godina previranja zbog sukoba i građanskih nemira koji dominiraju vijestima, politički rizici i nasilje nova su stavka na 10. mjestu (13 %). Osim zbog rata, poduzeća su također zabrinuta zbog sve većih poremećaja izazvanih štrajkovima, neredima i građanskim neredima jer mnoge zemlje proživljavaju krizu troškova života.
Unatoč padu na ljestvici iz godine u godinu prirodne nepogode (19 %) i klimatske promjene (17 %) i dalje su glavi problemi za poduzeća. U godini koja je uključivala uragan Ian, jednu od najjačih oluja zabilježenih u SAD-u, rekordne toplinske valove, suše i zimske oluje diljem svijeta te više od 100 milijardi dolara osiguranih gubitaka, i dalje se nalaze među sedam najvećih svjetskih rizika.