- Ako cijela EU do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, godišnje se mora uložiti 500 milijardi eura – izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji 'Financijsko tržište' koja se održava 18. i 19. svibnja u Opatiji.
Perko je istaknula da banke nisu jedine koji će podržati taj razvoj, tržište kapitala je to koje se mora uključiti, u kojem postoji prostor za napredak. To je prilika za Hrvatsku.
- Dobar korak u tom smjeru napravljen je s izdanjem državnih obveznica, organiziran je digitalni upis. Uspjeh nije bio samo u iznosu izdanja, nego i u upoznavanju tržišta s novim financijskim instrumentom. Građani su se počeli informirati. Nadam se da će sudionici tržišta kapitala prepoznati nove financijske instrumente. Vjerujemo da hoće – rekla je Perko.
Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija održao je prezentaciju na temu – 'Hrvatska nakon uvođenja eura – fiskalna politika i gospodarski izgledi'
- Proteklih godina izazovi su bili na fiskalnoj održivosti. Stope rasta BDP-a bile su stabilne, smanjivao se dug u odnosu na BDP. Potresi i pandemija opteretili su proračun. Snažno smo se oporavili 2021. godine, no cijeli oporavak je usporen zbog ruske agresije na Ukrajinu, energetskom krizom i inflacijom. Ipak, ovaj oporavak bio je puno brži nego u zadnjoj krizi kada smo se oporavljali 10 godina – rekao je Zoričić i ponovio kako Hrvatska ima povijesno najviši investicijski rejting. Istaknuo je da je nakon ulaska Hrvatske u europodručje i u Schengen, idući prioritet ulazak u OECD.
- To je ekskluzivan klub s 33 članice. U lipnju 2022. počeli smo pregovore, veliki nas posao čeka, moramo uskladiti 44 pravna instrumenta – rekao je Zoričić.
Naglasio je da je ključno razviti domaće tržište kapitala i da je ključna njegova likvidnost.
- Više od 50 % ukupnog prosječnog trgovanja čini svega pet dionica s oko pola uvrštenih dionica se trguje manje od 10 dana u mjesecu. Najlikvidniji segment tržišta čini oko 10 posto uvrštenih dionica koje nose oko 60 psoto ukupnog prometa – rekao je Zoričić.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga nadovezao je na prezentaciju državnog tajnika.
- Jako je pomoglo izdavanje državnih obveznica, to je najviše učinilo za financijsku pismenost u posljednjih pet godina. To pokazuje koliko se jednom malom promjenom u dizajnu financijskog instrumenta može puno napraviti za tržište – naglasio je Žigman. Osvrnuo se na strukturu vlasništva hrvatskih dionica.
Polovina izdavatelja ima jednog dominantno vlasnika s više od 50% udjela u kapitalu. Top tri dioničara u prosjeku čine 70% glasačkih prava. Stoga je za razvoj tržišta kapitala presudno porast tržišnog financiranja rastućih poduzeća kroz izdavanje dionica (IPO) i izdavanje obveznica. No potrebno je stvoriti i ekonomske poticaje koji će nefinancijska poduzeća stimulirati da se okrenu financiranju na tržištu kapitala, umjesto tradicionalnog bankovnog kreditiranja, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća – rekao je Žigman.
Napomenuo je da se globalna investicijska potražnja sve više usmjerava prema zelenim ulaganjima. Tako imovina pod upravljanjem održivih fondova snažno raste, posebno onih u Europi reflektirajući strateško opredijeljene da Europe postane klimatski neutralni kontinent do 2050.
- Ono što je investicijske strane posebno bitno je da takva zelena ulaganja, uz kataliziranje tranzicije prema održivosti, istodobno nose i razmjerno konkurente prinose u odnosu na tradicionalne fondove ili neki prosječni tržišni povrat – rekao je Žigman. Istaknuo je da i na domaćem tržištu 'ozelenjavanje' financija je upravo najintenzivnije u fondovskoj industriji.
- Zelene obveznice, odnosno okolišno održive obveznice jedan su od glavnih instrumenata za financiranje ulaganja povezanih sa zelenim tehnologijama, energetskom učinkovitošću i učinkovitošću resursa. I u ovom dijelu zelene ponude Europa je predvodnica, a u tom kontekstu početkom godine postignut je i prvi dogovor na razini Vijeća i EU Parlamenta vezano za stvaranje jedinstvenog tržišta europskih zelenih obveznica – objasnio je Žigman.
Zaključio je da bi strateško okretanje zelenim ulaganjima trebalo biti prepoznato i kao potencijal, odnosno katalizator razvoja domaćeg tržišta kapitala kako na institucionalnoj razini tako i na razini ponude i potražnje na domaćem tržištu.