Visoka učestalost malih do srednjih štetnih događaja rezultirala je globalnim osiguranim gubicima od prirodnih katastrofa od 60 milijardi dolara u prvoj polovici 2024., prema preliminarnim procjenama Swiss Re Instituta. Jake grmljavinske oluje, uglavnom u SAD-u, činile su 70% globalnih osiguranih šteta.
Balz Grollimund, voditelj opasnosti od katastrofa u Swiss Re, rekao je: "Posljednjih su se godina jake grmljavinske oluje pojavile kao glavni pokretač značajnog povećanja osiguranih šteta. To je zbog rastuće populacije i veće vrijednosti nekretnina u urbanim područjima, zajedno s tim što osigurana imovina je osjetljivija na štetu od tuče, stoga će događaji s gubicima od više milijardi dolara zbog ove opasnosti vjerojatno postati češći."
Grmljavinske oluje ili jake konvektivne oluje (SCS) karakteriziraju jaki vjetrovi uključujući tornada, tuču i jaku kišu. Sveukupno, to je dovelo do osiguranih gubitaka od 42 milijarde dolara na globalnoj razini u prvoj polovici 2024. U SAD-u je svaka od 12 oluja uzrokovala gubitke od 1 milijarde USD ili više, što pokazuje potencijal gubitka ove opasnosti. Prema sigmi 1/2024 Swiss Re Instituta, osigurani gubici od SCS-a u SAD-u porasli su za oko 8% u nominalnim iznosima godišnje od 2008. godine.
Jérôme Jean Haegeli, glavni ekonomist grupe Swiss Re, rekao je: "Osigurani gubici od jakih grmljavinskih oluja rastu zbog kombinacije čimbenika uključujući inflaciju, koja je pridonijela porastu troškova izgradnje. A, s gospodarskim razvojem, ukupna izloženost nastavit će se povećavati . Zato je ulaganje u zaštitne mjere – poput zaštite ranjivih zajednica od poplava ili poboljšanja građevinskih propisa za zaštitu domova od jakih oluja s tučom.”
Poplave su također uzrokovale natprosječne štete, potaknute događajima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Njemačkoj i Brazilu, te su činile 14% globalnih osiguranih šteta. U travnju je obilna kiša uzrokovana jakim olujama s grmljavinom dovela do iznenadnih poplava na Arapskom poluotoku, što je rezultiralo neviđenom štetom u UAE. Prema procjenama industrije, osigurani gubici vjerojatno će iznositi najmanje 2 milijarde dolara, što će ovo učiniti najskupljom prirodnom katastrofom u zemlji. Dok se očekuje povećanje obilne oborine u toplijoj klimi, brzi rast gradova, promjena korištenja zemljišta, oskudni sustavi odvodnje i suha tla pojačavaju ozbiljnost gubitaka.