U organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva 11. i 12. prosinca 2024. u hotelu Dubrovnik održava se deveta po redu Hrvatska aktuarska konferenciju pod nazivom „U društvu umjetne inteligencije“.
Predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva, gospođa Lidija Pecigoš Višnjić otvorila je konferenciju uz zahvalu pokroviteljima Ministarstvu financija i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga te partnerima Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskom uredu za osiguranje.
Pozdravnom govoru pridružio se i dr.sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e koji je, uz pregled trendova na tržištu osiguranja i novosti u regulatornom okruženju, odmah na početku naglasio značajnu ulogu aktuara kao faktora stabilnosti osiguravajućih društava.
Nakon uvida u makroekonomsko okružje koje obilježava stabilan gospodarski rast, nastavak pada stope inflacije te poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske na povijesno najvišu razinu, dr. sc. Žigman je predstavio pokazatelje tržišta osiguranja. U 2023. je istaknut porast premije ukupnog tržišta osiguranja od 7,1% zahvaljujući rastu segmenta neživota od 13,9%, dok je u segmentu životnih osiguranja zabilježen pad od 15% u usporedbi s 2022. U 2024. godini bilježi se porast premije u obje skupine osiguranja, no i dalje je prisutna značajna dominacija neživotnih osiguranja u strukturi premije čemu doprinose više cijena zbog visoke stope inflacije, kao i sve veći broj osiguranih vozila.
Prezentiravši zanimljivu usporedbu kretanja tehničkih pričuva po Solventnosti II i IFRS17, dr.sc. Žigman je u nastavku naglasio i stabilnost pozicija solventnosti na hrvatskom tržištu osiguranju, čemu je doprinio konzervativan pristup hrvatskog tržišta u izračunu solventnog kapitala pomoću standardne formule.
Nažalost, niska penetracija osiguranja, koja je daleko ispod prosjeka razvijenih zemalja, ostaje izazov za hrvatsko financijsko tržište, a rast gustoće osiguranja je prvenstveno posljedica negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj. Veoma niska penetracija osiguranja skupa s velikom izloženošću rizicima od prirodnih katastrofa rezultira visokom nedostatnošću osiguranja od rizika prirodnih katastrofa u RH.
Dugoočekivana revizija Direktive Solventnost II, koja bi trebala biti usvojena tijekom 2025. godine, a u primjeni od 2027. godine, vjerojatno će utjecati i na velik dio aktuara.
Aktuari mogu očekivati i povećan fokus regulatora vezan za upotrebu novih tehnologija. Pri tome, dr.sc. Žigman je naglasio zaštitu osobnih podataka kao izazov prilikom njihovog korištenja, a posebno prilikom korištenja open-source sustava.
Gospođa Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstvo financija, je kroz predavanje o ESG-u naglasila važnost promicanja koncepta održivosti u financijskoj industriji. Nakon isticanja primjera koji naglašavaju važnost teme održivosti, gospođa Zorić je predstavila razvoj zelene politike Europske unije, naglasivši pritom mehanizme za oporavak i otpornost kao snažan alat, a koji Hrvatska iskorištava u velikoj mjeri. Gospođa Zorić također naglašava kako je spomenute zahtjeve o održivosti potrebno iskoristiti kao prednost, nastojeći privući potrošače kojima održivost može biti odlučujući faktor prilikom odabira proizvoda.
Gospodin Esko Kivisari je detaljnijim uvidom u određene tehnologije objasnio kakve rizike pojedina tehnologija donosi te kako se s time nosi zakonodavni okvir Europske unije, prvenstveno kroz Akt o umjetnoj inteligenciji. Od aktuara naglašava da u predstojećem razdoblju svakako moraju osvijestiti i dokumentirati gdje i kako koriste umjetnu inteligenciju te predstavio kako umanjiti rizike povezane s tim korištenjem. Pri tome kao ključno ističe odgovornu, praktičnu i ekonomičnu upotrebu umjetne inteligencije te uključenost rukovoditeljskih pozicija.
Predavanje je završio intrigantnim zaključkom da umjetna inteligencija neće zamijeniti aktuare, ali da će aktuari koji ne poznaju umjetnu inteligenciju svakako biti zamijenjeni.
Zašto „umjetnu inteligenciju“ spominje s navodnim znacima, u zanimljivom predavanju je argumentirao gospodin Dražen Lučić, voditelj Odjela za informacijske sigurnosti u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uvidom u ponekad i zastrašujuće primjene, gospodin Lučić je potaknuo sudionike na kritičko razmišljanje i odgovornost prilikom upotrebe novih tehnologija.
Naprednim, a ponekada i moralno diskutabilnim primjerima upotrebe umjetne inteligencije gospodin Tvrtko Tadić je otvorio panel raspravu na temu umjetne inteligencije i osiguranja. Gospođa Iva Ivanković je napomenula da po istraživanju EIOPA-e već sada barem 50% osiguravajućih društava koristi umjetnu inteligenciju u neživotnim osiguranjima, oko 30% u životnim osiguranjima, te da paralelno i regulatori počinju koristiti nove tehnologije.
Upravljanje odštetnim zahtjevima, distribucija osiguranja, otkrivanje prijevara, CRM i prihvat rizika su neka od područja primjene umjetne inteligencije u osiguranju koje je navela gđa Ivanković, a gospodin Zvonimir Matić predviđa primjenu u pricingu kao značajniju u budućnosti. Gospodin Dražen Lučić kao izniman problem ističe preveliku reguliranost koja koči primjenu novih tehnologija.
Pavel Zimmerman je kroz poznate primjere stabala uveo sudionike u kompliciranije pojmove, objasnivši kako funkcionira boosting, gradient boosting i XG-Boost, kao i područja primjene navedenih naprednih metoda. Pri tome, XG-Boost se spominje kao moguća zamjena GLM-u, što podrazumijeva da će u budućnosti zasigurno zapasti u fokus aktuara koji koriste takve modele.
Prvi dan konferencije je zatvorio Sven Ebert koji je na zanimljiv način predstavio vezu između demografije i inflacije ističući njezin značajan utjecaj na industriju osiguranja.