Osiguravajuća društva u regiji raspolažu značajnim kapitalom, ali taj potencijal nije dovoljno iskorišten kada je riječ o ulaganju u razvojne projekte. Umjesto da budu generatori rasta kroz ulaganja u infrastrukturu, zelenu tranziciju i inovacije, ona uglavnom ostaju konzervativni čuvari kapitala, usmjeravajući sredstva u depozite i državne obveznice.
Mladenka Balaban, redovita profesorica na Beogradskoj bankarskoj akademiji – Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i financije, istaknula je da su društva za osiguranje u regiji, čija je osnovna funkcija zaštita i očuvanje kapitala osiguranika, trenutačno više pasivni čuvari kapitala.
„Društva za osiguranje imaju kapacitet postati aktivni pokretači investicija – osobito u zelenoj ekonomiji, infrastrukturi i inovacijama. Njihovi su portfelji dominantno uloženi u državne obveznice, depozite i niskorizične vrijednosne papire – što osigurava sigurnost i likvidnost, ali ne doprinosi značajno gospodarskom rastu“, naglasila je Balaban za Bloomberg Adriju.
Kako to promijeniti, je li kapital kojim raspolažu osiguravajuća društva adekvatno iskorišten i koja regulatorna ograničenja treba preispitati, pitanja su na koja će odgovor ponuditi stručnjaci na četvrtoj konferenciji Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2025), gdje će profesorica Balaban moderirati panel na temu „Investicijski potencijal i mogućnosti ulaganja društava za osiguranje“.
Dodala je i da u jugoistočnoj Europi društva za osiguranje i dalje imaju konzervativnu strukturu ulaganja, odnosno više od 70 posto sredstava drže u državnim obveznicama ili depozitima. Međutim, s rastućim potrebama za infrastrukturnim i energetskim ulaganjima, ta bi društva mogla postati jedan od glavnih generatora kapitala za razvoj.
Umjeren apetit za ulaganje u korporativne obveznice
Dragana Garača, direktorica brokersko-dilerskog društva (BDD) „Monet broker“ iz Banje Luke, istaknula je da osiguravajuća društva većinu likvidnih sredstava tradicionalno drže u bankama, dok je interes za tržište kapitala umjeren i najčešće usmjeren na sigurne instrumente poput državnih obveznica.
„Apetit za ulaganje u korporativne obveznice je umjeren, dok interesa za rizičnije investicije, uključujući dionice te regionalne ili globalne fondove, gotovo da nema“, rekla je za Bloomberg Adriju Garača, koja će biti sudionica na prvom panelu spomenute konferencije.
Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj pri ulaganju na tržište kapitala suočavaju se s nekoliko ključnih prepreka, a Garača je naglasila da je presudan faktor u svim djelatnostima educiran i kvalitetan kadar, pa tako i u industriji osiguranja.
„Osim toga, domaće tržište je plitko i nedovoljno likvidno za potrebe osiguravajućih društava, što otežava diversifikaciju portfelja i ostvarivanje zadovoljavajućih prinosa s obzirom na razinu rizika ulaganja. Faktor na koji možemo odmah utjecati jesu regulatorna ograničenja i strogi limiti ulaganja u određene instrumente, dok neki instrumenti uopće nisu prepoznati kroz zakonodavstvo koje se odnosi na osiguravajuća društva“, kazala je Garača.
Svi navedeni čimbenici, dodala je, dovode do toga da se investicijska politika ne razvija potrebnom brzinom i da kapital osiguravajućih društava nije adekvatno iskorišten.
„Kada je riječ o regionalnim i globalnim tržištima, problem predstavljaju valutni rizici, složene administrativne procedure u slučaju da osiguravajuća društva samostalno nastupaju, u svoje ime i za svoj račun, na međunarodnom tržištu, kao i nedostatak educiranog kadra za upravljanje kompleksnim portfeljima“, zaključila je Garača.
DORS 2025 održat će se u Banjoj Luci 15. i 16. listopada, a organizator je Udruženje društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske. Predavanja i paneli bit će, osim razmatranja investicijskih mogućnosti i ograničenja, posvećeni i stanju na tržištu osiguranja, prilagodbi prodajne mreže novim uvjetima na tržištu, inoviranju kriterija za obradu šteta u autoosiguranju, kao i učincima digitalizacije u autoodgovornosti.