1. Ratni rizik danas je vrlo aktualan
Ono što je donedavna bila teorije, danas je nažalost postala gruba stvarnost: rat/ovi se događaju i to ne tako daleko od nas; naši ljudi su ili zatečeni na mjestima na kojima se iznenada pojavi ratna aktivnost ili su po nekoj drugoj dužnosti prinuđeni putovati ili boraviti u zemljama u kojima se odvijaju ratne operacije. Ti ljudi su izloženi opasnostima ratnih djelovanja. Neki imaju ugovor o osiguranju koji vrijedi i za zemlje u kojima borave ili putuju. Međutim, osiguranje šteta koje su posljedica ratnih djelovanja (smrt, ozljede, materijalna šteta…) ima svoje specifičnosti, na koje se često zaboravlja. A napisi, poput “U ratu ne vrijedi polica osiguranja” i sl., mogu unijeti zabunu kod osiguranika, jer je to samo djelomično točna tvrdnja.
2. Osiguranje ratnog rizika po hrvatskom pravu
Naime, rizici (opasnosti) isključeni iz osigurateljne zaštite mogu biti određeni ugovorom o osiguranju (uvjetima osiguranja) ili samim zakonom. Među zakonom isključenim rizicima nalazimo rizik šteta od ratnih operacija i pobuna, koji se uobičajeno nazivaju zajedničkim imenom ratni rizik. Članak 955., st.1. hrvatskog Zakona o obveznim odnosima određuje (ZOO) za imovinska osiguranja: “Osiguratelj nije dužan naknaditi štete prouzročene ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drugačije ugovoreno”. Kao što se vidi rizik rata po ZOO relativno je isključen: ako stranke nisu izričito ugovorile I pokriće šteta od ratnih djelovanja – te štete su po samom ZOO isključene iz osigurateljnog pokrića, bez obzira o kojoj se vrsti osiguranja radi (osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje života, putno osiguranje…). Dakle, ako ugovaratelj osiguranja želi pokriti I štete od ratnih djelovanja, mora to izričito ugovoriti s osigurateljem. Isključenje ratnog rizika nalazi se i u odredbi članka 976. st. l. ZOO-a, koji se odnosi na ugovor o osiguranju života i na ugovor o osiguranju od nesretnog slučaja: “Ako je smrt osiguranika prouzročena ratnim operacijama, osiguratelj, ako što drugo nije ugovoreno, nije dužan isplatiti korisniku osigurani iznos, ali je dužan isplatiti mu matematičku pričuvu iz ugovora”, a za osiguranje od nesretnog slučaja u st. 2.:“Ako nije što drugo ugovoreno, osiguratelj se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog slučaja, ako je nesretni slučaj prouzročen ratnim operacijama”. Te odredbe razlikuju se od isključenja iz čl. 955. ZOO-a, koji se odnosi na imovinska osiguranja. Naime, članak 955. isključuje štete koje su uzrokovane ratnim operacijama ili pobunama. Kod ugovora o osiguranju osoba isključen je ex lege samo rizik rata, a ne i rizik pobune. To pak znači kako ostali s ratom povezani rizici moraju biti u uvjetima posebno nabrojeni kao isključenja, vodeći računa da takva isključenja ne smiju biti obično prošireno tumačenje ratnoga rizika.
3. Razlozi za isključenje ratnog rizika iz osigurateljnog pokrića
Razloga za isključenje iz pokrića ratnih rizika ima više. Pri izradi uvjeta i cjenika osiguranja, osiguratelji se koriste statističko-matematskim metodama koje se zasnivaju na višegodišnjem promatranju određenih pojava na određenom području, kako bi se mogle utvrditi učestalost i prosječna visina šteta. U budućnosti – a ugovorom o osiguranju obveze se i preuzimaju za budućnost – očekuje se isto ponašanje sredine kao što je bilo u promatranom razdoblju. Ratni događaji kidaju normalan tijek događaja. Predviđanja iz normalnih vremena ne vrijede i za ratna vremena. Na taj način ratne štete postaju za osiguratelje u svom pojavnom obliku, opsegu, značenju i visini, nepredvidive, a to znači kako ne mogu biti uzete u obzir pri kalkulaciji premije.. Sam ZOO ne definira rat ni ratni rizik, prepuštajući to ili ugovoru o osiguranju ili sudovima u pojedinom konkretnom slučaju. Međutim, rat i ratni događaji u osigurateljnom smislu ne moraju biti isto što i rat u smislu međunarodnog javnog prava (objava rata, pregovori, kraj rata). U osigurateljenom smislu rat je svaki događaj povezan s masovnom uporabom oružja, što dovodi do znatnog povećanja opasnosti nastanka šteta. Nije bitno tko, u koju svrhu i koju vrstu oružja rabi (ofenzivno, defenzivno, pokretno, nepokretno kao što su mine i sl.). Ratne operacije su također pravni standard čiji će sadržaj biti određen od slučaja do slučaja. Sigurno je kako u ratne operacije spada svaka aktivnost zaraćenih strana, kao što su napadi, obrane, izravni okršaj, zasjede, prometne nesreće u svezi s vojnom aktivnošću, zrakoplovne ili brodske nesreće, potapanja, zapaljenja i sl....
3.1. Mine kao ratni rizik
Među najznačajnije, ali i najspornije, operacije svrstava se postavljanje mina u ratu (što jeste ratni rizik) i stradanje od tih mina nakon završetka rata. Kod toga je vrlo važno odrediti vremenski limit isključenja rizika mina, jer, kao što se zna, rizik od mina može trajati godinama nakon potpunoga završetka ratnih operacija. Uvjeti nekih osiguratelja problem rješavaju na prihvatljiv način: rizik stradavanja od mina isključen je ako osiguranik strada u obilježenom minskom polju. Ako strada u neobilježenom minskom polju – rizik je pokriven osiguranjem.
4. Reguliranje obveze naknade štete nastale kao posljedica ratnog rizika u ugovoru o osiguranju (uvjetima osiguranja).
Uvjeti osiguranja naših osiguratelja uglavnom reproduciraju zakonsku odredbu o isključenju ratnog rizika. Tako stavak 2. čl. 21. Posebnih uvjeta osiguranja života C. osiguranja iz 2006. ukratko navodi: „Ako je smrt osiguranika nastupila kao posljedica rata ili ratnih operacija odnosno neprijateljstava i ratu sličnih situacija; zbog djelovanja mina i bombi svih vrsta ili drugoga ratnog oružja ….“ isključena je osigurateljeva obveza. Opći uvjeti za osiguranje života M. osiguranja iz 1998. u čl. 21. stavak 2. određuju: „U slučaju da do nastupanja osiguranog slučaja dođe kao posljedica vojnih događanja na području Republike Hrvatske, ili da Republika Hrvatska bude pogođena nuklearnom katastrofom, osiguratelj je u obvezi isplatiti samo tarifom utvrđenu matematičku pričuvu“. Ovakva odredba je neprecizna, jer „vojna događanja“ mogu, ali i ne moraju, biti ratna događanja. Uvjeti za osiguranje života A. osiguranja iz 2006.g., članak 21. stavak 4., imaju proširenu klauzulu isključenja, ako je osiguranikova smrt nastupila kao posljedica:
• rata, neprijateljstava, ratnih operacija ili ratu sličnih radnji;
• građanskog rata, revolucije, ustanka, nemira, pobune koji nastanu iz takvih događaja te
• zbog djelovanja detonacije eksploziva, mina, torpeda, bombi ili pirotehničkih sredstava u okolnostima rata, neprijateljstava, ratnih operacija ili ratu sličnih radnji, građanskoga rata, revolucije, pobune, ustanka te građanskih nemira i pobuna.
Ratni rizik isključen je i po njemačkom pravu (par. 4. Standardnih uvjeta za osiguranje života – Musterbedingungen). Osigurateljna praksa još uvijek rabi staru definiciju rata kao „vojni sukob dviju država, koje se međusobno nalaze u ratu”. Nije bitno je li rat objavljen ili nije. Iz te definicije proizlazi usko tumačenje pojma rizika rata. On ne obuhvaća građanski rat. Ne obuhvaća ni teror. Kako je sam ratni rizik u praksi osiguranja vrlo beznačajan, to su kritike stare definicije rata sve jače. Predlaže se njezino redefiniranje koje bi u rizik rata uključilo i modernije ratne pojave, kao što su to npr. teroristički rat i teror. U svakom slučaju, ako ratni rizik nije ex lege isključen, zakonodavac se obično trudi propisati uvjete pod kojima se ratni rizik pokriva. Prema talijanskom pravu, za razliku od imovinskih osiguranja iz članka 1912. Građanskog zakonika, koji isključuje ratni rizik, ratni rizik je kod osiguranja života uključen u pokriće, osim ako je izričito isključen ugovorom o osiguranju.
5. Mišljenje Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Glede proširenja definicije ratnoga rizika, koje nalazimo u uvjetima osiguranja, valja podsjetiti na odluku hrvatskog Ustavnog suda broj U-III-1006/1998., od 14. lipnja 2001.g. Postupajući po tužbi podnositelja ustavne tužbe protiv presuda općinskoga suda, županijskoga suda i Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, kojima je odbijen tužbeni zahtjev protiv osiguratelja s naslova naknade iz, doduše, imovinskih osiguranja, pozivom na uvjete osiguranja koji su sadržavali klauzulu isključenja ratnih rizika i s njim povezanih rizika, Ustavni sud je zauzeo stajalište da uvjeti osiguranja mogu samo razrađivati osnovni kriterij isključenja iz članka 931.ondašnjega hrvatskog ZOO-a ( i do sada važećeg ZOO-a BiH), dakle, da šteta mora biti posljedica baš ratnih operacija i pobuna pri čemu se „oslobođenje od odgovornosti ne može proširivati, već je na osiguratelju teret dokaza o tome da je šteta nastala kao posljedica ratnih operacija ili pobuna koje se mogu promatrati samo konkretno, na određenom području, koje je zahvaćeno takvim zbivanjima, a ne mogu se proširivati na šira područja na kojima takvih događaja nije bilo“. Slično je i stajalište Vrhovnoga suda Republike Hrvatske u rješidbi br. Rev br. 3009/2002, od 4. studenoga 2004. g. Sud stoji na stajalištu da osiguratelji mogu samo razrađivati odredbu čl. 931. ondašnjeg hrvatskog ZOO-a, ali da svojim uvjetima ne mogu oslobođenje od odgovornosti proširivati na neke druge rizike koji se ne mogu smatrati ratnim operacijama ili pobunama (radilo se o šteti uzrokovanoj detonacijom eksploziva od strane osobe koja je to učinila zlonamjerno).
5.1. Aktivno i pasivno sudjelovanje u ratu
Današnji uvjeti osiguranja svjetski poznatih osiguratelja raščlanjuju rizik rata na Passiv War risk, kod kojega osiguranik ne sudjeluje u ratnim operacijama, već je žrtva ratnih okolnosti, i na Aktiv War risk kod kojega osiguranik aktivno sudjeluje u ratnim aktivnostima. Prvi se obično ograničavaju nižim osiguranim svotama u odnosu na normalne rizike osiguranja života, a drugi se u pravilu isključuju iz osigurateljnog pokrića.
6. Teret dokaza da je šteta posljedica ratnog rizika
Teret dokaza da je šteta posljedica ratnog rizika svakako je na osiguratelju (čl.955., st.2.). Ovo zasigurno znatno otežava položaj osiguratelja. On će često biti u nemogućnosti izvesti dokaz o tome da je događaj uzrokovan ratom. Čini se ipak kako bi kod ratnog rizika trebalo dopustiti tzv. prima facie dokaz, ako osiguratelj učini znatno vjerojatnim da je šteta posljedica ratnih događaja, a samo mjesto događaja ili osigurani predmet odnosno osigurana osoba nisu mu dostupni radi izvođenja dokaza.