Danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji na snagu stupaju one odredbe zakonodavnog okvira iz područja financijskih usluga koje omogućuju pružateljima financijskih usluga s odobrenjem nadležnog regulatora država članica EU da svoje usluge pružaju izravno i na području Republike Hrvatske (tzv. passporting). Relevantne direktive EU (a koje su implementirane u hrvatsko zakonodavstvo) omogućuju da i hrvatski pružatelji usluga pod istim uvjetima posluju i u drugim državama članicama EU.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na svojim će internetskim stranicama pod rubrikama „Tržište kapitala“ i „Tržište osiguranja“ objavljivati i kontinuirano ažurirati popis onih pružatelja usluga iz drugih država članica za koja je, sukladno zakonom propisanoj proceduri, zaprimila obavijest o namjeri pružanja usluga i u Republici Hrvatskoj.
Hanfa ovim putem obavještava javnost kako je prije stupanja u poslovni odnos s pružateljem usluga iz druge države članice uputno provjeriti nalazi li se pružatelj usluga na spomenutim popisima, odnosno posluje li legalno na području Republike Hrvatske. Passporting doprinosi liberalizaciji tržišta i omogućuje potencijalnim korisnicima financijskih usluga veći izbor, no kao i kod svakog stupanja u poslovni odnos potrebno je razmotriti i upoznati se s mogućim rizicima koje prekogranično pružanje usluga donosi.
Prekogranično pružanje usluga korištenjem passporta omogućeno je za one usluge koje su regulirane direktivama EU, a implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo, i to kako slijedi:
1. investicijska društva iz država članica EU mogu pružati sljedeće usluge za koje imaju odobrenje nadležnog regulatora:
a. investicijske usluge: zaprimanje i prijenos naloga, izvršavanje naloga za račun klijenta, trgovanje za vlastiti račun, upravljanje portfeljem, investicijsko savjetovanje, usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata sa i bez obveze otkupa,
b. pomoćne usluge povezane s investicijskim: administriranje i pohrana financijskih instrumenata, davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jedim ili više financijskih instrumenata, savjetovanje o strukturi kapitala, usluge deviznog poslovanja ako su povezane s investicijskim uslugama, investicijsko istraživanje, analiza i preporuke i ostale pomoćne usluge definirane člankom 5. stavkom 2. Zakona o tržištu kapitala.
2. društva za upravljanje investicijskim fondovima mogu pružati sljedeće usluge za koje imaju odobrenje nadležnog regulatora:
a. osnovna djelatnost:
i. osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (upravljanje tzv. UCITS fondom),
ii. osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondom prema propisima koji uređuju osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (upravljanje alternativnim investicijskim fondom),
b. pomoćne djelatnosti:
i. upravljanje portfeljem prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala (upravljanje portfeljem),
ii. osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, ako je to dozvoljeno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova,
iii. investicijsko savjetovanje u vezi s financijskim instrumentima određenima zakonom koji uređuje tržište kapitala (investicijsko savjetovanje),
iv. pohrana i administriranje u vezi s udjelima u investicijskom fondu (pohrana i administriranje).
3. društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima mogu pružati sljedeće usluge za koje imaju odobrenje nadležnog regulatora:
a. osnivanje alternativnog investicijskog fonda (AIF-a),
b. upravljanje imovinom AIF-a,
c. upravljanje rizicima,
d. administrativne poslove (definirani člankom 13. stavkom 3. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima),
e. trgovanje udjelima AIF-a,
f. aktivnosti povezane s imovinom AIF-a, i to: usluge koje su potrebne za ispunjavanje fiducijarnih obveza UAIF-a, upravljanje objektima, aktivnosti upravljanja nekretninama, savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja, pripajanja i stjecanja udjela u društvima i ostale usluge povezane s upravljanjem AIF-om i društvima i ostalom imovinom u koju je uložio.
4. izdavatelji iz druge države članice kojima je prospekt izdanja ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište odobrio nadležni regulator mogu temeljem tog istog prospekta u Republici Hrvatskoj nuditi vrijednosne papire odnosno uvrstiti ih na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
5. dobrovoljna mirovinska društva iz druge države članice koja imaju odobrenje nadležnog regulatora mogu upravljati zatvorenim mirovinskim fondovima osnovanim za potrebe pokrovitelja iz Republike Hrvatske.
6. u djelatnosti osiguranja:
a. društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju odobrenje nadležnog regulatora mogu pružati usluge osiguranja i reosiguranja,
b. osobe koje obavljaju djelatnost zastupanja i posredovanja u osiguranju i reosiguranju koje imaju odobrenje nadležnog regulatora mogu pružati usluge zastupanja i posredovanja u osiguranju i reosiguranju.
Prekogranično pružanje usluga regulirano je odredbama hrvatskih zakona koji uređuju poslovanje navedenih subjekata (Zakon o tržištu kapitala, Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o osiguranju, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu).
Napominjemo kako pružatelji usluga iz drugih država članica mogu svoje usluge na području Republike Hrvatske pružati i putem podružnica, a pod određenim je uvjetima pristup hrvatskom tržištu dozvoljen i pružateljima usluga iz trećih država. Hanfa će na svojim internetskim stranicama objavljivati i kontinuirano ažurirati popis i takvih pružatelja usluga.