Iako se ukupna uplaćena premija životnog osiguranja u Srbiji u deset godina povećala s tri na 17 eura po glavi stanovnika, što ukazuje na stalan rast ove gospodarske grane, stvari nisu ni izbliza tako ružičaste kao što na prvi pogled izgleda. Naime, ukupna premija osiguranja (i životnih i neživotnih) u posljednjem desetljeću zapravo se ne pomiče s cifre od 1,8 posto bruto domaćeg proizvoda. To znači da je sav rast premije u stvari samo odraz jačanja srpskog gospodarstva, a ne veće popularnosti osiguranja.
Kako je jučer istaknuo Dejan Hadžić iz Sektora za financijski sustav Ministarstva financija, govoreći na skupu Danas konferens centra posvećenom tržištu životnog osiguranja i investicijama, ukupna premija po stanovniku prošle godine dosegla vrijednost od 78 eura, dok je bilančna suma osiguravajućih kuća dostigla 148 milijardi dinara. Ali, to zapravo znači da je ukupna premija opet ostala na 1,8 posto BDP-a, što je precizno 69 milijardi dinara.
- U isto vrijeme premija po stanovniku u Europskoj uniji bila je 1.124 eura - rekao je Hadžić, ilustrirajući time koliki je zaostatak naše države za razvijenim dijelom kontinenta.
Christoph Zettl, direktor Grawe osiguranja, podsjetio je da je ukupna premija u životnom osiguranju u 2014. bila na razini od 120 milijuna eura, ali da "i dalje imamo stotine tisuća, ako ne i milijune ljudi koji još nemaju životno osiguranje", a predstavljaju radno sposobno stanovništvo, što je po njemu pokazatelj koji svjedoči o visokom potencijalu za razvoj industrije osiguranja.
Objašnjavajući koristi od osiguranja života, Zettl je primijetio da se odnos prosječne plaće i prosječne mirovine stalno pogoršava te da je razlika sada dostigla čak 250 eura, što znači da ljudi poslije odlaska u mirovinu tu razliku sebi odnekle moraju nadomjeste da im se ne bi smanjili prihodi.
On je naveo i da je Grave tijekom prošle godine osiguranicima zbog nastale invalidnosti isplatio više od 700.000 eura, dok je obiteljima osiguranika koji su umrli isplaćeno više od 400.000 eura.
- A onima kojima je istekla polica isplatili smo 2,1 milijun eura - rekao je Zettl.
Nataša Vujadin iz Narodne banke Srbije ocijenila je da je rast osiguranja u prošloj godini bio 8,4 posto, au životnim osiguranjima 13,8.
- Naše tržište je u fazi razvoja i ima izuzetan potencijal. Međutim, zbog trenutne makroekonomske situacije, mi ne vidimo mogućnosti za skorije bitnije promjene u životnom osiguranju, koje će rasti u skladu sa skokom BDP-a. Mi sada imamo premiju na razini od 1,8 posto BDP-a i to je razina koja se praktički nije mijenjao posljednjih 10 godina - rekla je Vujadin.
Govoreći o koristi od osiguranja života, Vladimir Đorđević iz Privredne komore Srbije podsjetio je da naša država ima "jako staro stanovništvo i visoku nezaposlenost", što su okolnosti koje negativno utječu na održivost sustava međugeneracijske solidarnosti na kojem počiva naš mirovinski sustav.
- Ako pogledamo razdoblje od 2004. do 2013. godine, premija u životnom osiguranju povećala se sa 23 milijuna eura na 124 milijuna, što je rast od 437 posto. Istovremeno smo imali i rast premije po glavi stanovnika sa tri na 17 posto, što je 459 posto - rekao je Đorđević, objasnivši postotnu razliku (437 prema 459 posto) time što se broj građana Srbije u proteklom desetljeću smanjio uslijed nižeg nataliteta od mortaliteta. Računica
- Ako bi recimo žena stara 40 godina uplatila životno osiguranje, odvajajući za to samo jedan euro dnevno, ona bi poslije 20 godina mogla primati po 100 eura mjesečno u narednih 10 godina. A ako bi žena stara 25 godina počela uplaćuje po jedan euro dnevno za životno osiguranje, ona bi poslije 40 godina imala na raspolaganju 360 eura mjesečno - rekao je Christoph Zettl iz Grawe osiguranja.