U Hrvatskoj udruzi poslodavaca predstavljana je nova „Druga nacionalna studija o stanju nefinancijskog izvješća u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu“. Studiju je zajednički izradilo Ministarstvo financija, Global Compact Hrvatska, Pwc Hrvatska, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Institut za društveno odgovorno poslovanje. Uz pregled stanja na tržištu, studija pruža i opis trenutnog zakonodavnog okvira iz područja održivih financija. Stručnjaci su pritom pregledali nefinancijska izvješća 96 poduzetnika što studiju čini opsežnim istraživanjem nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj.
Uvodnim obraćanjem konferenciju otvorio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, naglasivši kako za dugoročna ulaganja više nije dovoljna samo profitabilnost poslovanja već investitori traže i informacije o pozitivnom utjecaju poslovanja poduzetnika na okoliš i društvo, dok su s druge strane i kupci i potrošači sve osvješteniji u odabiru proizvoda koji ne štete ljudima i planetu.
Prijedlogom Direktive o korporativnom izvješćivanju uvodi se obvezna eksterna provjera nefinancijskih izvješća, a osvrt na to dao je Country Managing Partner RH PWC John Gasˇparac istaknuvši pritom važnost i buduću ulogu revizora u procesu verifikacije nefinancijskog izvješćivanja. Rezultat ove studije govori da 86% obveznika nefinacijskog izvješćavanja ne radi dobrovoljnu provjeru što znači da se manje možete osloniti na podatke prikazane u nefinacijskom izvješću jer poduzetnik sam odlučuje što prikazati bez provjere neovisne osobe. Nova direktova to želi promjeniti, te će se uvesti obveza davanja ograničenog uvjerenja na nefinancijske izvještaje za izdavatelje čime se povećava razinu uvjerenja koje će imati korisnici nefinacijskog izvještaja.“
„Od prve izmjene zakona o računovodstva zbog implementacije Direkive o nefinancijsom izvješćivanju koja je otvorila prostor za ovu važnu temu, sada sa dovoljnim iskustvom vidimo i lakše savladavamo nove momente koji dolaze sa novim izmjenama i dopunama zakona Obveznici ovu studiju mogu smatrati i vodičem za usklađivanje sa zahtjevnim zakonodavnim okvirom. Održivo poslovanje je bitan preduvijet kod donošenja odluka o financiranju, pri čemu se Europska unija ističe kao lider sa donošenjem nove Direktiva.“, naglasio je ministar financija Zdravka Marića.
Ivana Ravlić Ivanović iz Ministarstvo financija nastavno na ministrovo izlaganje, prezentirala je buduće obveze u području nefinancijskog izvještavanja. „Ono što je novo, povećan je krug obveznika izvješćivanja. Izvješće će izrađivati svi veliki poduzetnici, te mali i srednji poduzetnici čiji vrijednosni papiri su uvršteni na uređeno tržište, dok su mikro poduzetnici isključeni od obveze. Iznimka su društva kćeri, koja I dalje neće imati obvezu izrađivati I objavljivati svoje izvješće o održivosti ako se priprema konsolidirano izvješće na razini grupe. Vrlo važna tema je i izrada europskih standarda za kosporativno izvješćivanja. Prve standard možemo očekivati do kraja ove godine, a za male i srednje poduzetnike do kraja listopada iduće godine.“
Koordinatorica ovog projekta Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) dala je „pregled rezultata studije koji se zasniva na analizi sadržaja nefinancijskih izvješća prema usporedbi zakonodavnog okvira. Održivo poslovanje će, htjeli mi to ili ne, biti bitan preduvijet kod donošenja odluka o financiranju projekata.“
Predsjednik EFRAG-a Patrick de Cambourg govorio o Razvoju europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), „ Nakon zahtjeva Europske komisije za izradu nacrta europskih standarda za izvješćivanje o održivosti, Europska savjetodavna skupina za financijsko izvješćivanje (EFRAG) na samom je kraju ispunjavanja ambicioznog vremenskog okvira izrade Europskih standarda izvješćivanja o održivosti (ESRS), te je nacrte ESRSa moguće pronaći na EFRAGovoj web stranici.”
U panel diskusiji koju je moderirala Antonija Zorić (ATD Solucije), sudjelovali su Tomislav Ridzak (HANFA), Sandra Švaljek (HNB), Tamara Perko (HBOR) i Fiona Stewart (Svjetska banka)
“Banke imaju svoju ulogu u klimatskoj tranziciji, o njihovoj uspješnosti u toj ulozi ovise i njihovi dugoročni poslovni rezultati. Očekujemo da počnu upravljati klimatskim rizicima jednako kao što upravljaju svim drugim značajnim rizicima s kojima se susreću. Također, i investitori, i potrošači i potencijalni zaposlenici od banaka očekuju da podrže ozelenjavanje i dekarbonizaciju.” istaknula je zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek.
„Ulaganje u projekte koji su održivi više nije samo dio imidža ili društvene odgovornosti nekog poduzeća, već postaje preduvjet za uspješno poslovanje, kako zbog troškova koje će poduzeće imati ne prilagodi li svoje poslovanje tako i zbog nemogućnosti pristupa povoljnim EU financijskim sredstvima. Primjerice, jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu, tzv. DNSH načelom („Do no significant harm“). Stoga je važno skrenuti pažnju i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu s ovim načelom i EU taksonomijom. HBOR već ima značajno iskustvo u financiranju održivih projekata koji ne štete klimi, društvu i okolišu, a svoju jedinstvenu ulogu želimo iskoristiti i za poticanje drugih na prilagođavanje sve većim okolišnim i klimatskim zahtjevima.“ istaknula je predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko.
Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hrvatska agencije za nadzor financijskih usluga „Nefinancijsko izvješćivanje za europska velika i mala poduzeća intenzivno će se razvijati u naredne četiri godine jer to jedan od bitnih uvjeta da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Plan je do 2026. godine u potpunosti uspostaviti sustav izvještavanja koji bi metodom javne objave provjerenih informacija u cijeloj EU utjecao na tokove kapitala prema poduzećima koja drže do ekološke i socijalne održivosti. Regulativa je zamišljena da potakne promjenu poslovnih procesa, i osigura dugoročne prednosti za one koje prihvate tu obvezu. Bit će dostupniji novim investitorima, dobit će povoljnije plasmane kod kreditnih institucija, lakše će pronalaziti domaće strane partnere i potrošače, a još k tome i dugoročno održivije poslovati jer će bolje upravljati rizicima u svom poslovanju.
Kada cijela regulativa zaživi, Hanfa će u tome očekivano imati nadzornu ulogu i prema izdavateljima i prema financijskom nebakarskom tržištu. No, u ovome trenutku smatramo da je naša najbitnija uloga pružiti aktualne informacije, upute, poticaj i podršku tržištu. Naše su Smjernice izdane prije godinu dana i imale za cilj da naše izdavatelje na burzi pripremimo na europsku regulativu koja dolazi jer je važno da se sve promjene odvijaju postepeno i na kvalitetan način kako nam hrvatska poduzeća u tom dijelu ne bi zaostajala za drugim EU tržištima.”
Nacionalnu studiju o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu možete pročitati
OVDJE.