Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) provela je istraživanje koje je pokazalo da je financijska pismenost mladih građana u Hrvatskoj porasla za 6 postotnih bodova u usporedbi s podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2019. godine. Ispitanici su tako, u prosjeku, točan, odnosno poželjan odgovor dali na 61 % postavljenih pitanja kojima se mjeri razina financijske pismenosti, dok je u 2019. taj postotak iznosio 55 %. Istraživanjem, koje je provedeno na uzorku od tisuću građana u dobi od 20 do 35 godina koristeći metodologiju OECD-a, željelo se ustanoviti koliko su mladi doista upoznati s dostupnim financijskim uslugama i koliko su financijski pismeni prema razini financijskog znanja, financijskog ponašanja i odnosa prema novcu.
Naime, mladi su prema svim dosadašnjim istraživanjima pokazivali najnižu razinu financijske pismenosti, a upravo su oni ti koji će kroz svoje prvo zaposlenje, kupnju prvog automobila ili nekretnine u bliskoj budućnosti koristiti ili već i koriste neku od financijskih usluga koje nadzire Hanfa*.
Financijska pismenost mladih kontinuirano raste
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na porast financijskog znanja i ponašanja, uslijed veće zaposlenosti i porasta dohodaka u toj dobnoj skupini, ali i na nižu prosječnu ocjenu odnosa prema novcu**. To sugerira kako su mladi u posljednje tri godine povećali usmjerenost prema potrošnji, a ne prema štednji.
Graf 1: Financijska pismenost mladih 2019. – 2022.
Napomena: Podaci iz 2019. odnose se na podatke OECD-a za dobnu skupinu od 18 do 29 godina, dok se podaci anketnog ispitivanja koje je provela Hanfa odnose na građane u dobi od 20 do 35 godina.
Izvor: Hanfa
Slabo poznavanje ne bankovnih financijskih usluga
Rezultati pokazuju kako su mladi bolje upoznati s bankovnim proizvodima poput kredita ili kreditne kartice nego s ostalim ne bankovnim financijskim uslugama, premda i njih u bitnoj mjeri koriste, posebno usluge koje su zakonski obavezne. Upravo zbog zakonske obveze posjedovanja pojedinih vrsta osiguranja, osiguranje je, uz mirovinsku štednju, najkorištenija ne bankovna financijska usluga u Hrvatskoj.
Graf 2: Korištenje financijskih usluga i proizvoda
Izvor: Hanfa
Interes za kriptotržišta velik
U ocjeni njihove razine financijskog planiranja vidljivo je da su mladi u Hrvatskoj relativno konzervativni i primarno usmjereni na štednju. No 61 % mladih najviše štedi držanjem novca kod kuće, dok ulaganjima u regulirane financijske usluge nisu toliko skloni. U investicijske fondove ulaže primjerice samo 4 % anketiranih, ali zato 26 % ispitanih tvrdi da je uložilo ili planira uložiti u kriptoimovinu.
Pritom zabrinjava što mladi slabo poznaju kriptotržišta i nedovoljno su o njima informirani, pa tako 51 % mladih koji trguju kriptoimovinom smatra da postoji sustav zaštite potrošača kao i kod tradicionalnih financijskih instrumenata. Njih 49 % smatra da postoje propisi i zakoni koji reguliraju kriptotržište. Osim nepoznavanja reguliranosti tržišta, mladi nedovoljno razumiju i rizike povezane s trgovanjem kriptoimovinom, pa njih 11 % smatra da kriptotržište nije špekulativno i visoko rizično.
Povećan rizik od financijske prevare
Činjenicu da mladi nisu u dovoljnoj mjeri svjesni rizika i prevara koje dolaze posebno s intenziviranjem digitalnih mogućnosti ugovaranja financijskih usluga, pokazuje i to što je samo 9 % ispitanika provjerilo investicijsko društvo koje im je nudilo financijsku uslugu. Posebno je zabrinjavajuće što bi oko 4 % do 5 % ispitanika bilo spremno uložiti u trgovanje dionicama na temelju internetskog oglasa koji garantira laku i brzu zaradu te bi bili spremni poslati bankovnu karticu skeniranu s obje strane. S obzirom na nedovoljnu upoznatost mladih s rizicima i znakovima koji ukazuju na moguće financijske prevare, ne iznenađuje da ih je 14 % ujedno bilo i žrtvom neke od financijskih prevara.
Mirovinska pismenost i osiguranja
Jedna od obveznih nebankovnih financijskih usluga je i štednja u obveznim mirovinskim fondovima, no samo je 23 % mladih prilikom prvog zaposlenja samostalno odabralo mirovinski fond i kategoriju. Trećina onih koji su aktivno birali odabrala je fond kategorije A, koji je prvenstveno namijenjen mladima s obzirom na više rizike ulaganja. Istodobno, tek 28 % ispitanih zna koliko svoje bruto plaće mjesečno uplaćuje na ime doprinosa u obvezni mirovinski fond. Iako je većina anketiranih (82 %) upoznata s činjenicom da je 3. mirovinski stup dobrovoljan, samo 42 % njih zna da oni sami određuju dinamiku i iznos uplata u taj stup mirovinske štednje, a tek oko jedne trećine njih dobro poznaje sustav državnih poticajnih sredstava na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Samo 36 % anketiranih planira financirati svoju mirovinu iz 3. stupa, dok se i dalje čak 41 % njih planira osloniti na neformalni oblik međugeneracijske solidarnosti (djecu ili druge članove obitelji).
Rezultati provedenog ispitivanja pokazuju kako unatoč razmjeno učestalom korištenju pojedinih nebankovnih financijskih usluga, mladi slabo poznaju obilježja tih proizvoda pa često, ako i žele aktivno upravljati svojim osobnim financijama, ne znaju koju odluku donijeti (npr. 43 % ispitanih željelo bi samo odabrati kategoriju obveznog mirovinskog fonda, no ne znaju koju).
Istodobno gotovo trećina ispitanih nedovoljno poznaje svoja potrošačka prava kada su u pitanju financijske usluge (30 % ispitanih ne zna kome bi podnijeli žalbu u slučaju neprimjerenog postupanja pružatelja usluge). Pridoda li se tome vrlo niska uključenost mladih u neku vrstu edukacije o upravljanju financijama (samo 12 % ispitanih prošlo je neku vrstu edukacije), evidentno je kako je nužno nastaviti i intenzivirati sustavno provođenje edukativnih aktivnosti financijskog opismenjavanja prema mladima.
Zato će Hanfa kontinuirano nastaviti ulagati u edukacije građana te putem brojnih predavanja, radionica, sudjelovanja na panel-raspravama i brojnim drugim edukacijama doprinositi povećanju ukupne razine financijske pismenosti u Hrvatskoj. Na internetskim stranicama Hanfe, kao i na portalu Novac za sutra, dostupni su brojni edukativni materijali prilagođeni svim dobnim skupinama. Samo jedan od alata financijskog opismenjavanja mladih je i edukativni program Hanfe koji je dostupan na internetskoj stranici Hanfe.
Prezentaciju o cjelokupnom istraživanju možete pogledati OVDJE.
*Hanfa nadzire sektor osiguranja, leasinga, faktoringa, nadzire i društva za upravljanje mirovinskim fondovima, mirovinska osiguravajuća društva te tržište kapitala, koje uključuje izdavatelje, infrastrukturu, investicijske fondove i dr.
**Financijska pismenost sastoji se od tri kategorije, financijskog znanja koje mjeri poznavanje osnovnih financijskih pojmova i izračuna, financijskog ponašanja koje mjeri kako se ponašamo prema novcu i prilikom kupnje, dok odnos prema novcu mjeri kako doživljavamo novac.