Vlasnik opasne stvari se oslobađa odgovornosti zbog isključive radnje oštećenika - pješaka koji postupa krajnje nepredvidljivo i neoprezno, u situaciji kada oštećenik koji hoda po nogostupu uz kolnik naglo stupi na kolnik da bi prešao cestu na mjestu gdje nema pješačkog prijelaza, bez da pogleda u lijevu stranu s koje nailazi vozilo, na prometnoj državnoj cesti, a osiguranik oštećenika posljedice radnje oštećenika nije mogao otkloniti iako je brzo reagirao kočenjem, vozio ispod dopuštene brzine, i u svemu postupio kako treba.
Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u štetnom događaju … 2012. u prometnoj nezgodi u mjestu K..
U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:
- da se dana … 2012. dogodila prometna nesreća u mjestu K., neposredno ispred raskrižja za skretanje u uvalu L. u kojoj su sudjelovali osiguranik tuženika, koji je vozio
automobil reg. oznake …, i tužitelj kao pješak,
- da se prometna nezgoda dogodila na način da je tuženik prednjim desnim dijelom vozila naletio na tužitelja koji je prelazio kolnik dolazeći vozilu s desne strane,
- da je vozač reagirao kočenjem u trenutku kada je tužitelj započeo prelaziti kolnik i kada je vozilo osiguranika tuženika bilo udaljeno od mjesta naleta za oko 14,4 metra,
- da je na navedenom mjestu gdje se dogodila prometna nezgoda brzina kretanja ograničena je na 50 km/h, dok je procijenjena brzina vozila osiguranika tuženika u trenutku naleta na tužitelja bila između 35 - 40 km/h,
- da do naleta ne bi došlo jedino da se vozač kretao brzinom manjom od 35,6 km/h,
- da se tužitelj prije silaska na kolnik kretao nogostupom uz kolnik,
- da se tužitelj prethodno nije uvjerio nailazi li koje vozilo iz smjera iz kojeg je dolazio osiguranik tuženika, iako se u konkretnom slučaju radi o državnoj cesti na kojoj je u ljetnoj sezoni veća frekvencija prometa,
- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio brojne tjelesne ozljede.
Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je ocijenio da je tužitelj vrlo neoprezno i nepromišljeno krenuo u prelaženje kolnika, zbog čega njegova suodgovornost za nastanak štetnog događaja iznosi 50%. S druge strane, osiguranik tuženika je kao vozač trebao biti krajnje oprezan jer mu se u vožnji približavao pješak starije životne dobi koji je hodao nogostupom prema kolniku, zbog čega je suodgovornost tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru od 50%. Slijedom navedenog prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev pozivom na odredbu čl. 1067. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO).
Drugostupanjski sud je odlučujući o žalbi tuženika preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, pozivom na odredbu čl. 373.a st. 1. toč. 2. i st. 3. ZPP.
U obrazloženju drugostupanjski sud zaključuje da je do štetnog događaja došlo isključivo radnjom tužitelja koju osiguranik tuženika nije mogao predvidjeti niti je posljedice te radnje mogao izbjeći i otkloniti, zbog čega je prema odredbi čl. 1067. st. 2. ZOO ostvaren razlog za oslobođenje od odgovornosti osiguranika tuženika.
Tužitelj u reviziji, u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, navodi da drugostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer obrazloženje pobijane presude ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
Ispitujući osnovanost revizijskih navoda tužitelja ovaj sud ocjenjuje da su u drugostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju te da obrazloženje drugostupanjske presude ne sadrži proturječnosti zbog kojih se pravilnost i zakonitost odluka ne bi mogla ispitati. Zbog navedenog nije osnovan revizijski navod tužitelja da bi drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
U okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, revident ukazuje na pogrešnu primjenu odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11 - dalje: ZSPC), kao i odredbe čl. 1067. ZOO.
Odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO propisano je da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.
Suprotno navodima revidenta, pravilno je drugostupanjski sud zaključio da je u konkretnom slučaju radnja tužitelja kao oštećenika bila takve naravi da ju osiguranik tuženika nije mogao predvidjeti i da njezine posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. U slučaju kada oštećenik koji hoda po nogostupu uz kolnik naglo stupi na kolnik da bi prešao cestu na mjestu gdje nema pješačkog prijelaza, bez da pogleda u lijevu stranu s koje nailazi vozilo, na prometnoj državnoj cesti, zaista postupa krajnje nepredvidljivo i neoprezno. S druge strane, osiguranik oštećenika posljedice radnje oštećenika nije mogao otkloniti iako je brzo reagirao kočenjem, vozio ispod dopuštene brzine, i u svemu postupio kako treba, odnosno sukladno odredbama 51. i 38. ZSPC.
Zbog navedenog je na temelju čl. 393. ZPP revizija tužitelja odbijena kao neosnovana pa je odlučeno kao u izreci ove presude.
VSRH, Rev 81/2017-2 od 9. rujna 2020.