Tijekom posljednjih mjeseci, mnogi mladi u dobi od 16 do 24 godine morali su imati internetske školske satove, jer su mjere zaključavanja povezane s pandemijom COVID-19 spriječile njihove škole, sveučilišta ili druge strukovne institucije da vode nastavu licem u lice. S obzirom na ove okolnosti, moglo bi se zapitati, imaju li mladi potrebne digitalne vještine za pristup tim uslugama putem interneta? U 2019. godini četvero od pet mladih (80%) u dobi od 16 do 24 godine u Europskoj uniji (EU) imalo je osnovne ili više osnovne digitalne vještine. To je za 24 postotna boda više od udjela osoba od 16 do 74 godine (56%).
Među državama članicama Europske unije Hrvatska je imala najveći udio pojedinaca u dobi od 16 do 24 godine s razvijenim digitalnim vještinama - čak 97 posto. Iza Hrvatske su Estonija, Litva i Nizozemska (93 posto) i Grčka (92 posto), pokazuju rezultati Eurostata.
Najslabija razvijenost digitalnih vještina zabilježena je u Rumunjskoj (56 posto), Bugarskoj (58 posto), Italiji (65 posto), Mađarskoj (68 posto) te Latviji i Luksemburgu (75 posto).
Također, u dobi od 25 do 29 godina Hrvatska se nalazi na trećem mjestu s 92 posto osoba s digitalnim vještinama, iza Islanda i Finske, a u dobnoj skupini od 35 do 44 godine nalazimo se na dnu tablice, 64 posto osoba s digitalnim vještinama. Za usporedbu, Island je ovdje prvi s čak 92 posto.
