„Tokovi osiguranja – časopis za teoriju i praksu osiguranja“, kojega već 38. godinu izdaje „Dunav osiguranje a.d.“, u broju 2./2022. donosi niz interesantnih članaka, vijesti iz osiguranja iz Srbije i inozemstva, sudske prakse , prikaza međunarodnih simpozija, prikaz inozemnih članaka, te pregled bibliografskih pojavnica u protekom razdoblju.
U članku „Fenomenologija osigurljivog interesa u osiguranju života“, autor doc.dr. Ozren N. Uzelac prikazuje teoretsko-povijesni pojam interesa u ugovoru o osiguranju, kao bitnog elementa svakog ugovora o osiguranju, njegovo shvaćanje (i reguliranje) u engleskom pravu i u kontinentalnom pravu. Ukazuje na posebnosti osigurljivog interesa u osiguranju osoba od onoga u imovinskim osiguranjima s obzirom na predmet osiguranja i različitost mišljenja o potrebi postojanja interesa u osiguranju života. U osiguranju života može postojati osigurljiv interes u imovinskom smislu (kad se osigurava rizik snašanja troškova uzdržavanja, pogreba, tuđe pomoći i sl.), ali i interes da se čovjek pobrine za svoju budućnost i budućnost svojih najbližih (interes za postizanje financijske sigurnosti).
U radu „Reguliranje društvenog kapitala u društvima za osiguranje u Republici Srbiji“ autori prof.dr. Mladenka Blaban, Dejan V.Hadžić, dipl. oec. i Rade S. Tojagić , dipl. pravnik, upoznavaju nas s problemom društvenog kapitala (specifičnost zaostala iz SFRJ, koja je u državama nastalim raspadom SFRJ davno rješen) koji je dovodio do neravnopravnosti onih društava koja imaju kategoriju društvenog kapitala u strukturi svog kapitala (tri društva: Dunav osiguranje, Dunav Re i Triglav osiguranje), što je bio razlog da Vlada Republike Srbije predloži izmjene i dopune Zakona o osiguranju. Predložene izmjene i dopune osiguravaju osiguravajućim društvima koja imaju društveni kapital u ukupnoj strukturi svoga kapitala da se konačno društveni kapital privatizira (na način da se prenese 70% prenese na Državu, do 25% na zaposlene bez naknade i do 5% na Akcionarski fond). Na taj način bi ova tri društva dobila čistu strukturu kapitala.
Prof. dr. Slobodan O. Jovanović u članku „Osigurenje korisnika kreditnih kartica“ obrađuje problem osiguranja kod kreditnih kartica. To osiguranje je blisko povezano s ugovorom o izdavanju kreditne kartice, u odnosu na njega ima akcesorni značaj. Ugovor o osiguranju kreditnih kartica može se pojaviti u obliku ugovora o osiguranju izdavatelja kreditnih kartica i ugovor o osiguranju korisnika kreditnih kartica. To osiguranje se uglavnom zaključuje po modelu imenovinih rizika, što znači da se u Srbiji tim osiguranjem ne mogu pokriti svi rizici vezani uz kreditne kartice za razliku od stanja u nekim drugim zemljama gdje je obim pokrića puno širi.
Dr. Gordana Đ. Radović, u radu „Osiguranje poljoprivrede u Republici Srpskoj“ daje analizu osiguranja poljoprivrede u republici Srpskoj: broj i struktura polica osiguranja poljoprivrede, učešće ukupne premije poljoprivrednih osiguranja u ukupnoj premiji neživotnih osiguranja, broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava koji je koristio regrese za plaćene premije poljoprivrednih osiguranja. Unatoč povećanoj konkurenciji u toj vrsti osiguranja, autorica zaključuje da je stanje osiguranja poljoprivrede još uvijek nezadovoljavajuće, s obzirom na razne rizike (klimatske i sl.) koje prijete poljoprivredi.
Iz In memoriam dr. Zoranu Radoviću saznasmo za smrt dr. Radovića. Dr Zoran Radović, rođen 1993.g. u Beogradu, diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, bio je jedan od one slavne generacije pravnika iz oblasti pomorskog prava i pomorskog osiguranja. Iz tog osiguranja poznate su njegove knjige Osiguranje spašavanja na moru, Hipoteka na brodu, Osiguranje izvoznih kredita, Prevare u osiguranju (grupa autora). Svoje ogromno znanje rado je prenosio studentima (predavač na Pravnom fakultetu u Beogradu) i čitateljima Tokova osiguranja čiji je bio dugogodišnji urednik. Onima koji su ga poznavali i s njim surađivali (a autor ovoga teksta je među njima) ostat će u sjećanju njegov optimizam, vedrina i nadasve srdačan odnos prema sugovorniku i spremnost da mu u svakom času pomogne, ako takvu potrebu iskaže.