Uz značajne razlike među zemljama, globalni rast će vjerojatno usporiti na +1,4% u 2023. i skromno se oporaviti na +2,8% u 2024. Napredna gospodarstva idu prema blagoj recesiji od -0,1% u 2023., nakon čega će uslijediti oporavak ispod potencijalnog rasta od +1,5% u 2024.
Iako će eurozona najvjerojatnije uspjeti izbjeći racionalizaciju plina, ustrajno visoke cijene energenata s novom će godinom donijeti recesiju. Ekonomisti Allianza očekuju najnižu razinu u prvoj polovici 2023., nakon čega slijedi plitak oporavak i predviđaju samo skroman porast u 2024.-25. za zemlje s većom ovisnošću o plinu i većim proizvodnim sektorima (poput Njemačke).
Zahvaljujući uglavnom snažnom izvozu i velikom broju prethodno neizvršenih narudžbi u proizvodnom sektoru, zajedno sa stabilnom potrošnjom, američko gospodarstvo pokazalo se otpornim iako se suočava s brzim monetarnim stezanjem i povećanom inflacijom. “I Europa i SAD kreću prema blagoj recesiji 2023. No, dok bi 2024. mogla donijeti oporavak u SAD-u, eurozona bi još uvijek mogla biti zaglavljena u scenariju nesporazuma zbog nestanka energije,” kaže Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.
Kineski će rast najvjerojatnije biti negativan u zadnjem tromjesečju 2022., ali će vjerojatno polagano rasti u prvom tromjesečju 2023. Snažni globalni vjetrovi i dodatni domaći izazovi, kao i političke neizvjesnosti pogodit će tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju na različite načine specifične za pojedinu zemlju. Zemlje srednje i istočne Europe (CEE) bit će najviše pogođene jer se suočavaju s krizom opskrbe energijom povrh krize cijena energije.
Globalna trgovina nastavlja usporavati kako industrijska aktivnost opada unatoč smanjenju ograničenja na strani ponude. Očekuje se da će globalna trgovina robom i uslugama porasti za samo +0,7% u količinskom smislu u 2023. i da će se smanjiti za -1,3% u vrijednosnom smislu.
Kriza troškova života: živimo li u permakrizi?
Nesigurna opskrba plinom i rastuće cijene energije i hrane i dalje su veliki teret za potrošače. Čini se da kriza u jednom području izaziva krizu u drugom, gutajući nas sve u nečemu što se čini kao jedna stalna kriza ili permakriza.
Permakriza, riječ Collinsovog rječnika 2022., opisuje se kao produženo razdoblje nestabilnosti i nesigurnosti. Ovaj koncept ima svoje korijene u suvremenoj teoriji sustava, koja tvrdi da kriza može postati toliko složena da je njezin ishod teško ili čak nemoguće predvidjeti. To je nešto što poznati francuski filozof Edgar Morin opisuje kao mrežu međusobno povezanih sustava u kojima kriza u jednom od tih sustava dovodi do krize u svim ostalim sustavima.
Koliko će se Europa - središte energetske krize - održati, ovisit će o tome kako će se skup svih međusobno povezanih problema razvijati u budućnosti: koliko će zima biti oštra, koliko je solidarnost EU-a dobro uspostavljena i koliko se učinkovito korporacije odvajaju od ruskog plina.
U budućnosti će Europa morati pronaći rješenja za redizajn nacionalnih energetskih tržišta i kompatibilnost različitih energetskih infrastruktura. Povećanje ulaganja u infrastrukturu obnovljivih izvora energije i održive alternative plinu iz cjevovoda također će biti ključno, ali će zahtijevati vrijeme. U međuvremenu, ublažavanje utjecaja energetske krize zahtijevat će koordiniran odgovor fiskalne politike.
Većina trenutnih fiskalnih mjera u Europi produljena je u 2023. za ukupno više od 3% BDP-a u prosjeku (blizu 5% BDP-a ili više od 600 milijardi EUR od rujna 2021.). U većini zemalja ukupne mjere (npr. ograničenje cijena, smanjenje poreza na energiju, ubrizgavanje likvidnosti i vlasničkog kapitala, zajmovi s državnim jamstvom) iznose otprilike polovicu paketa za COVID-19. Uz energetsku krizu, očekuje se da će vlade EU dodatno povećati potrošnju.
S porastom neizvjesnosti smanjuje se i poslovno povjerenje. Osim toga, započeo je ciklus otpuštanja s obzirom na rast troškova rada, posebno u sektorima koji su doživjeli snažan procvat tijekom pandemije, poput tehnologije.
Iako su središnje banke i dalje odlučne u borbi protiv inflacije, ona će i dalje ostati visoka u kratkom roku, u prosjeku 6,4% na globalnoj razini 2023. prije nego što se smanji na 3,9% 2024. U naprednim gospodarstvima očekuje se da će inflacija dosegnuti 4,7% 2023. (pad sa 7,4% u 2022.). Kontinuirani pritisci na plaće u kombinaciji s trajno visokim cijenama energije i hrane zadržat će inflaciju na 2,4% do kraja 2024., osobito u Europi. Inflacija na tržištima u nastajanju smanjit će se na samo 8,5% (s 10,4% u 2022.) i ostati visoka na 5,9% u 2024.
Rat u Ukrajini signalizirao je povratak geopolitičkog rizika. U Europi je rat izazvao političke i gospodarske implikacije koje će i dalje dominirati političkom raspravom. Energetska kriza prijeti da postane politička kriza ako EU ne uspije odgovoriti na jedinstven način u sljedeće dvije godine, s izborima u EU zakazanim za svibanj 2024. Osim toga, vjerojatno će se nastaviti ekonomski rat SAD-a i Kine putem sankcija.
Kompletan izvještaj preuzmite
OVDJE.